FOTO: NOVA RIJEKA Kako je kvarnerska prijestolnica usred krize pokrenula novi investicijski val

Zbog sloma industrije koja je od izuma parnog stroja do ranih 1990-ih potpuno određivala njezin razvoj, Rijeka je upala u svojevrsnu krizu identiteta kojoj se, kako se čini, napokon nazire kraj.

U ovom trenutku u Rijeci je aktualan cijeli niz razvojnih projekata, investicija koje ne samo da će promijeniti vizure grada i upumpati svježi kapital u posrnulo gospodarstvo, nego stvaraju temelj za promjenu paradigme, odnosno potpunu transformaciju iz industrijskog u jako kulturno, ekonomsko, sveučilišno, sportsko i turističko središte.

Iako skepticima kao voda na mlin ide činjenica da se s realizacijom ponegdje već debelo kasni, visoka faza pripremljenosti, odrađeni natječaji i potpisani ugovori garantiraju da oni neće ostati samo mrtvo slovo na papiru. Ukratko, danas se konačno naziru rezultati onoga što je započeto prije 10 i više godina.

Možda se dijelu Riječana ponekad čini da su se Gabriele Volpi i Damir Mišković, spasioci NK Rijeke , pojavili niotkud, ali tu korijene treba tražiti u dogogodišnjem promišljenom ulaganju u sportsku infrastrukturu. Grad Rijeka se, naime, pet puta neuspješno kandidirao za domaćinstvo Mediteranskih igara, ali iste su te kandidature stvorile okvir za izgradnju Novih bazena Kantrida, Centra Zamet (polivalentna rukometna dvorana) i Atletske dvorane.

Volpijev je Social sport prvo došao u Rijeku preko Vaterpolo kluba Primorje, a upravo je novoizgrađeni bazenski kompleks bio garancija da Rijeka misli ozbiljno. Ta veza je sada dovela do novog stadiona.

Slično kao i s nesuđenim Mediteranskim igrama Rijeka sada, neovisno o rezultatu, planira učiniti i s kandidaturom za europsku prijestolnicu kulture 2020. Ona bi trebala poslužiti kao okvir za rekonstrukciju bivšeg tvorničkog kompleksa “Rikard Benčić” u “kulturni kvart” s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Gradskom knjižnicom i drugim sadržajima, kao i za još cijeli niz projekata u kulturi, a u tom je sektoru, uz gradonačelnika Vojka Obersnela, najvažniju ulogu odigrao aktualni pročelnik za kulturu Ivan Šarar.

Iako se, recimo, o studentskom kampusu, novim cestama i željeznici, transformaciji riječke rive, gradnji marina i nove bolnice sanjalo još tamo sedamdesetih godina 20. stoljeća, sjeme svih projekata zasijano je u prvom mandatu aktualnog riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela (SDP) početkom 2000-ih, a prvi su ugovori, slučajno ili ne, potpisani za mandata “kompatibilne” Račanove Vlade.

Tada je sa Svjetskom bankom dogovoreno financiranje takozvanog Gateway projekta čiji je nositelj Lučka uprava, dakle državna institucija, a Obersnel je izlobirao da se, uz sva ulaganja u lučku infrastrukturu, paralelno radi i na izgradnji javnih sadržaja, odnosno transformaciji riječkog waterfronta, gdje će kruna biti projekt Delta.

U svemu tome važnu je operativnu ulogu odigrao i tadašnji šef Lučke uprave Bojan Hlača, inače dugogodišnji predsjednik gradskog HDZ-a, ali treba spomenuti i to da je Gataway stagnirao u vrijeme HDZ-ovih vlada.

- Sve je to plod dugogodišnjeg rada, a definirano je razvojnom strategijom Rijeke 2020. Radi se o jasnoj viziji koja se razvija u kontinuitetu, nije podložna populizmu i ne mijenja se od danas do sutra - kaže o tome Vojko Obersnel.