FOTO Pogledajte zgrade na koje su Zagrepčani čekali cijelu vječnost

Beskrajno dugo građenje jednog velikog građevinskog projekta financiranog iz državne ili gradske blagajne, na žalost, nije rijetka pojava u Zagrebu

zagreb

Ako je vjerovati liječnicima Klinike za tumore, novo krilo ove bolnice trebalo bi biti završeno u ljeto, čime će pacijenti i osoblje napokon dobiti idealne uvjete za rad.

Napokon, jer je projekt izgradnje novog dijela Klinike krenuo još prošlog stoljeća, sada već davne 1986. S radovima se počelo još 1990., kad je izbetonirana deka na prizemlju, no sve je moralo stati zbog rata. Šesnaest godina kasnije, točnije 2006., Klinika za tumore je prema tadašnjoj odluci Vlade bila treća velika investicija u hrvatske bolnice, a novo krilo trebalo se svečano otvoriti 13. veljače 2008. No bolnica i nakon 25 godina još nije u cijelosti završena jer su u fazi tehničkog prijema, a još se čeka namještaj i dio opreme.

Kapitalni objekti

Beskrajno dugo građenje jednog velikog građevinskog projekta financiranog iz državne ili gradske blagajne, na žalost, nije rijetka pojava u Zagrebu. Jedan od takvih bila je i gradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Gradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice bila je zacrtana još Zakonom iz 1971., kao jedan od četiriju kapitalnih objekata kulture od nacionalnog značaja, no gradnja je započela tek 1988. godine. Rat je prolongirao gradnju za nekoliko godina, a zgrada je napokon otvorena 28. svibnja 1995. godine.

Dugo se čekalo i na najveći kulturni projekt u Hrvatskoj, izgradnju Muzeja suvremene umjetnosti.

Kamen-temeljac 2003.

Odluka o gradnji novog muzeja na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik u Novom Zagrebu donesena je 1998. godine, a na arhitektonskom natječaju izabran je rad arhitekta Igora Franića.

Ugovor o izgradnji MSU-a, koji je gradila Tehnika, zaključili su 2001. Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, ukupna vrijednost izgradnje tada je bila 210,4 milijuna kuna, a kamen temeljac postavljen je tek 2003.

Odumrlo kino Lika

Sve je trebalo biti gotovo u jesen 2007., no zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u vezi s komunalnom i prometnom infrastrukturom okolice muzeja kao i zbog nedostatka financija, radovi su kasnili pune dvije godine. Najveći i najsuvremenije opremljen muzej u Hrvatskoj otvoren je tek 11. prosinca 2009., a na gradnju je na kraju potrošeno 410 milijuna kuna.

Velika muka bila je i oko gradnje Plesnog studija u Ilici na koji se čekalo punih šest godina. Zagrebačka zadruga Kinematografi prodala je Gradu 2003. kina Lika, Apolo, Tuškanac i Sesvete za 2,5 milijuna eura. Od tada je Studio 3LHD bio zadužen da odumrlo kino Lika pretvori u kuću zagrebačkih plesača. Skupi objekt u samom centru počeo se graditi obnovom kina 2005. i trebao je biti dovršen u lipnju 2006., no radovi su bili odgođeni na godinu dana zbog imovinsko-pravnih problema. U bivšem kinu Lika plesati se počelo tek 2009. Velike probleme oko gradnje imali su i sakralni objekti, a posebice crkve Sveta mati Slobode na Jarunu, arhitekta Nikole Bašića, i crkva Blaženog Augustina Kazotića na Pešćenici, arhitekta Borisa Magaša. Ideja gradnje crkve na Jarunu pokrenuta je u vrijeme Domovinskog rata, a kamen temeljac postavljen je 1995.

Ipak su se izgradili

Nakon pet godina i nekoliko promjena Bašićevog projekta na ruku Crkve, Sveta Mati Slobode posvećena je 2000. Zemljište za crkvu u Ivanićgradskoj otkupljeno je 80-ih godina prošlog stoljeća, no projekt je pokrenut tek 1994. Gradnja je započela 1998., a završena je nakon 3 godine. Ovo su samo neki od projekata koji su se zbog više razloga gradili dulje od očekivanog. No ipak su se izgradili. Za razliku od Sveučilišne bolnice, maksimirskog stadiona, Doma kulture u Dubravi.... Tomislav Mamić

Zgrade na koje smo čekali cijelu vječnost