ODGOVORNO SVEUČILIŠTE

Fuchs o doktoratu Vice Mihanovića: ‘Još nisam čuo da se obranjena doktorska disertacija ispravlja‘

Trebalo bi vidjeti na koji način su ga čitali, jer to je sigurno njihova odgovornost, ustvrdio je Fuch

Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja

 Bozidar Vukicevic/Cropix

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je u četvrtak, komentirajući slučaj doktorata šefa splitskih HDZ-ovaca Vice Mihanovića, kako u svojoj znanstvenoj karijeri nije čuo da se obranjena doktorska disertacija ispravlja.

"Jednom obranjen doktorat je obranjen doktorat, on je ili činjenično stanje 'de facto' ili ga možete oduzeti. Ako ga se oduzima, postoji procedura, a ako ne, pogotovo nakon toliko godina, onda je on obranjen i ne može se razgovarati o nekim ispravljanjima. Što će Sveučilište napraviti, vidjet ćemo, ima određenu autonomiju u tom pogledu, ne postoji striktni zakonski propis, to je stvar institucije", rekao je Fuchs.

No, naglasio je, svakako bi pokrenuo pitanje, ne ulazeći u znanstveni doprinos rada, kako to da oni koji su ga prethodno čitali nisu uočili određene lektorske i gramatičke pogreške. Trebalo bi vidjeti na koji način su ga čitali, jer to je sigurno njihova odgovornost, ustvrdio je Fuchs.

Napomenuo je kako je zamolio Rektorski zbor da sami prodiskutiraju ne samo doktorate nego i kvalitetu izvođenja nastave, a poglavito poslijediplomske, vezano uz stanje nastalo uslijed pandemije covida.

Fuchs je također rekao da reforma obrazovanja obuhvaća "cijelu vertikalu", a predviđa se da osnovna škola traje cijeli dan, cjelodnevna nastava najmanje do tri sata i povećanje radnih sati osnovnoškolaca.

To je nužno jer daleko zaostajemo za drugim zemljama i to će pružiti mogućnost da se kvalitetnije i na nešto drugačiji način radi s djecom pa smo uvjereni da će rezultati na testiranjima biti znatno bolji nego do sada, rekao je.

Više srednjoškolaca u gimnazijama

Najavio je povećanje gimnazijskog obuhvata srednjoškolaca, stavit će se naglasak da veći broj njih upisuje gimnazije u odnosu na strukovna zanimanja, te je napomenuo kako je hrvatski prosjek 30 posto, a europski 52 posto.

To radimo ciljano, jer veliki dio djece iz strukovnog obrazovanja, više od 50 posto, idu polagati testove državne mature i kasnije upisuju sveučilišne studije, što nije loše.

Međutim, dio obrazovanja potrebnog za studiranje nije dovoljno zastupljen u strukovnim školama i nastaju poteškoće u kasnijem studiranju pa imamo dosta odustajanja od studiranja. Netko tko upisuje, primjerice, strukovnu ekonomsku školu, bez daljnjeg bi mogao i gimnaziju, rekao je Fuchs.

Ide se i s reformom financiranja visokog školstva, u pripremi je novi zakon o znanosti i visokom školstvu. Financiranje pojedine visokoškolske institucije zasnivat će se na njezinom izravnom pregovaranju s državom, a takvi se ugovori obično sklapaju na pet godina.

Zakonom ćemo pojednostaviti i način napredovanja, odnosno izbora u zvanju, stavit ćemo naglasak na mlađe kadrove, posebne projekte i programe za mlade znanstvenike i istraživače, kaže Fuchs.

Tih nekoliko zakona bit će usvojeno iduće godine, u Saboru je već prijedlog zakona o nakladi za znanost, dodao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 22:33