Fuchs priznao: ‘Iskreno, ne spavam baš najbolje, razmišljam o svemu onome što me čeka...‘

Prihvatio sam biti novi ministar obrazovanja – kratko je nakon izlaska iz Vlade i razgovora s premijerom Andrejom Plenkovićem u ponedjeljak potvrdio novi/stari ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Fuchs je istu dužnost (tada je još u sastavu ministarstva bio i sport) obnašao u Vladi Jadranke Kosor od 2009. do 2011. godine, ali je na dužnosničkim funkcijama u tome sustavu bio i devedesetih i 2000.-ih godina. S jednim od najiskusnijih Plenkovićevih budućih ministara kratko smo porazgovarali o nekoliko gorućih tema:

Javnost je ime budućeg ministra znanosti i obrazovanja u novoj vladi doznala među zadnjima, a i sami ste ranije odbacivali mogućnost da to budete Vi. Što je presudilo da ste se ipak odlučili vratiti na staru funkciju?

- Iznimne okolnosti zahtijevaju iznimne odluke. Tako i moja odluka da ipak ponovno budem ministar ima za cilj da što je više moguće smanjimo podjele i uključimo sve one koji mogu pomoći kako bi se ova školska godina održavala u što mirnijem ozračju. Mislim da si ova generacija učenika teško može, bez većih posljedica, priuštiti još jednu godinu nalik na proteklu.

Osim toga, budući da sam u Ministarstvu proveo kumulativno gotovo 15 godina svoga života i jako dobro poznajem čitav sustav, zadnje vrijeme ne spavam baš najbolje jer intenzivno razmišljam o svemu onome što me čeka odmah od prvog dana kada dođem u Ministarstvo.

Ključno pitanje u resoru, i sami ste rekli, jest kako će se od jeseni provoditi nastava. Kojoj ste opciji skloniji – povratku djece u školske učionice pod strogim epidemiološkim mjerama, što će mnogima predstavljati problem zbog prostornih uvjeta, ili nastavku nastave na daljinu, odnosno online nastave?

- Prioritet nam je sigurno nastava na jesen u cijeloj vertikali obrazovanja. Ono što nam je cilj jest da od jeseni učenici i studenti budu u učionicama. Moramo jako dobro isplanirati i razraditi što je više moguće detalja sa stožerom, epidemiolozima, agencijama iz sustava obrazovanja, sindikatima i svima ostalima.

Ono što u ovom trenutku sigurno znam jest da će biti jako izazovno organizirati nastavu poštujući epidemiološke preporuke, naročito u Zagrebu zbog posljedica potresa, ali i u ostalim većim gradovima. Zato ćemo u organizaciju nastave uključiti osnivače škola i udruge ravnatelja osnovnih i srednjih škola. Do početka nastave ostalo je nešto više od mjesec dana tako da nemamo baš puno vremena i počinjeno odmah raditi na tome. Uglavnom, poruka roditeljima je da ćemo učiniti sve kako bi učenici i studenti bili u učionicama.

Što ste postavili kao prioritete u mandatu?

- Kao što sam već istaknuo, prioritet svih prioriteta je nastava na jesen, odnosno učenici u učionicama. S obzirom na okolnosti, drugi prioritet je sasvim sigurno zadržavanje postignutih materijalnih prava učitelja i nastavnika a vezano za to i izgradnja svijesti o odgojiteljskom, učiteljskom i nastavničkom poslu kao društveno vrijednom i odgovornom.

Tu su i nacionalni ispiti, naročito u osnovnoj školi, rad s nadarenima, nastavak modernizacije strukovnog obrazovanja i povezivanja s gospodarstvom kroz nove oblike nastave. S obzirom da se sustavu znanosti i visokog obrazovanja u odnosu na predtercijarni sustav odgoja i obrazovanja nije poklanjala dužna pažnja, cilj nam je u suradnji s akademskom i znanstvenom zajednicom unaprjeđenje tog dijela sustava, s posebnim naglaskom na definiranje drugačijeg načina upravljanja.

Na srednjoročnom planu neki od prioriteta bi bili povećanje ulaganja u sustav znanosti, u suradnji s lokalnom upravom izgradnja i dogradnja kapaciteta vrtića kako bi se povećao obuhvat djece u vrtićima od četvrte godine do polaska u osnovnu školu. Isto tako željeli bismo maksimalno rasteretiti roditelje, ali i učenike, uvođenjem cjelodnevne nastave u osnovnim školama.

Sve to, međutim, ovisi o mnoštvu faktora, a najviše o daljnjem razvoju situacije vezane za COVID 19, o čemu će ovisiti i kolika će biti raspoloživa sredstva za provedbu svega navedenog. Ali, idemo korak po korak. Nastava na jesen, pa sve ostalo.

Možete li konkretno reći što će se dogoditi s kurikularnom reformom, to jest Školom za život? Hoće li se nastaviti prema istom modelu i sadržajima, ili ste zagovornik promjena?

- Ostat ću dosljedan onome što ponavljam već više od dvije godine. Sve što radimo treba biti temeljeno na činjenicama a ne na dojmu. Nastavak reforme ovisit će znanstvenoj analizi učinaka i rezultata onoga što je do sada napravljeno. Dok to ne bude napravljeno, odnosno dok ne vidimo što producira promjene na bolje, a što baš i ne, nećemo srljati s novim aktivnostima.

Na Sveučilištu u Zagrebu eskalirao je problem vezan za smjenu dekanice Filozofskog fakulteta. Na koji ćete se način uhvatiti u koštac s tim problemom, samim tim što neke političke opcije traže intervenciju Vlade RH?

- Prema postojećim propisima koji reguliraju visoko obrazovanje i upravljanje ustanovama visokog obrazovanja, teško da bilo tko osim članova Senata može nešto promijeniti. I ova situacija ukazuje da se sustavom visokog obrazovanja treba sustavnije pozabaviti. Taj posao sasvim sigurno ne može Ministarstvo samostalno napraviti.

Primijenit ćemo model prema kojemu smo izrađivali tri zakona za vrijeme moga prošlog mandata, a taj se model pokazao dosta uspješnim. Svi koji me poznaju dobro znaju da ću inzistirati na tome kako sve konstruktivne prijedloge treba razmotriti a konačna rješenja trebaju biti realna i provediva te temeljena na suglasju sa strukom.

Dobro u svemu tome je to što nisam podložan nikakvim pritiscima ni ucjenama a jedini cilj mi je, kao što je uvijek bio, da sustav bude što bolji. Naravno, ako pri tom učinim i poneku pogrešku, a i toga će sigurno biti, nemam nikakvih problema tu grešku javno priznati i ispraviti.