RUSKI DIV

GAZPROM: 'Dajte nam udio u Janafu i zemlju za crpke pa ćemo oprostiti dug!'

Gazprom od prošle godine lobira da im se omogući razvoj mreže benzinskih postaja u Hrvatskoj tako da im se lokacije za crpke prodaju s popustom
 Dragan Matić / CROPIX

Ruski energetski div Gazprom Neft, vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS), traži način da mu Hrvatska nadoknadi 60 milijuna eura izgubljene vrijednosti bez koje je, kako tvrde, srpska naftna tvrtka ostala nakon raspada Jugoslavije.

Kako potraživanja koja tvrtke iz Srbije imaju u Hrvatskoj te ona hrvatskih tvrtki u Srbiji nisu riješena sukcesijom imovine bivše države, a sudski su sporovi dugotrajni i neizvjesni, Gazprom je rješavanju problema NIS-ovih potraživanja odlučio pristupiti drukčije.

Kompenzacija

Pozivajući se na pravo NIS-a da od Hrvatske traži povrat 25 benzinskih postaja, potom skladišta u Zagrebu, Kloštaru Podravskom i Zdencima, poslovnih prostora u Rijeci i Rovinju, dviju prodavaonica u Zagrebu, odmarališta u Rovinju i na Hvaru, te dviju kuća (jedna u Supetru, jedna u Tučepima), Gazprom, doznaje Jutarnji list, lobira da ih hrvatska država obešteti otvaranjem svog tržišta za buduće poslove, čime bi se kompenzirala njihova potraživanja.

Gazprom od prošle godine lobira da im se omogući razvoj mreže benzinskih postaja u Hrvatskoj tako da im se lokacije za crpke prodaju s popustom. Također, žele sudjelovati u geološkim istraživanjima resursa ugljikovodičnih sirovina na kopnu i moru, surađivati u upravljanju Janafom te ući u energetski biznis gradnje termocentrala. Zauzvrat nude da će razmotriti mogućnost obustavljanja sudskih postupaka za povrat imovine koje je pokrenuo NIS te garantiraju da bi, pristane li Hrvatska na predloženu kompenzaciju, nekretnine koje NIS potražuje bile izbrisane iz popisa imovine koja je predmet sukcesije.

Gazprom je lobiranjem za ovakvo rješenje donekle promijenio svoje ranije stavove o pravima koja su, smatraju, dobili kupujući 51 posto Naftne industrije Srbije 2008. godine. Prije nešto više od dvije godine u izvješću ruskog Ministarstva gospodarstva, pripremljenog u povodu posjeta hrvatske delegacije Rusiji 2010., zabilježeno je da Gazprom kao vlasnik NIS-a traži i odštetu za 116.200 tona nafte vrijedne 65 milijuna eura. Ona je nakon raspada Jugoslavije ostala u Janafovu naftovodu, a pripada Naftnoj industriji Srbije.

Naknada dioničarima

Ruska je kompanija tada, pozivajući se na činjenicu da je jugoslavenski naftovod od Pančeva do Omišlja građen od 1974. do 1979. putem zajedničke tvrtke, tvrdila da im pripada 33 posto vlasničkog udjela u Janafu. Dio naftovoda koji je, tvrdili su Rusi, prije dvije godine pripadao NIS-u nacionaliziran je i prebačen u Janaf bez ikakve naknade dioničarima.

Benzinske postaje, odmarališta i poslovne prostore tada su procjenjivali na 30 milijuna eura te su tvrdili da je tu imovinu protuzakonito stekla Ina.

“Rusija je zainteresirana za rješavanje pitanja imovine. Nekretnine treba vratiti NIS-u i to je pitanje predmet spora između naše tvrtke i hrvatske Ine. Ako se dvije strane ne mogu dogovoriti, postoje i pravni mehanizmi, kao i međunarodna arbitraža. Za to je potrebno konzultirati stručnjake s jedne i druge strane koji će raditi na prihvatljivom rješenju problema”, piše u izvješću ruskog ministarstva gospodarstva.

Raspad Jugoslavije

Rusi u novom lobističkom pohodu dosadašnji spor NIS-a s Janafom i Inom podižu na razinu pregovora Gazproma i hrvatske Vlade te traže ulazak na hrvatsko tržište. Gazprom više ne traži vlasnički udjel u Janafu, već suradnju u upravljanju Janafom, no ne žele objasniti na kakvu suradnju misle. U Janafu neslužbeno tumače da Gazprom nema osnova ni za kakva vlasnička potraživanja prema Janafu jer je to pitanje riješeno razgraničenjem država nakon raspada Jugoslavije te da trenutačno savršeno surađuju tako što Janaf prevozi naftu, a Gazprom im to plaća.

Ukupna potraživanja za povratom imovine kompanija iz Srbije u Hrvatskoj iznose 1,8 milijardi eura, a hrvatske kompanije u Srbiji traže povrat imovine vrijedne ukupno 800 milijuna eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 04:01