VELIKA ŠKRTICA

GDPR je zakon dok ne stigne do stubišta. Tad na oglasnoj ploči podaci stoje i do 2 mjeseca

Imena svih stanara, OIB-i, kvadrature stanova, iznosi kredita i banke - sve je bilo izvješeno u haustoru

Uzalud sav GDPR i pozivanje na zaštitu osobnih podataka kad ti predstavnik suvlasnika na oglasnoj ploči zgrade, tik do ulaznih vrata, izvjesi sudsko Rješenje o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora za zgradu.

A u njemu na izvol’te osobni podaci svih suvlasnika u zgradi svakome tko kroči preko praga – imena i prezimena, OIB-ovi, kvadrature stanova, podaci o katastarskim česticama, iznosi kredita, informacije u bankama u kojima su podignuti – ma sve što bi zlonamjernima moglo poslužiti da vam temeljito naškode.

“Ništa ne skrivam, ali ne razumijem zašto bi se svi susjedi morali zabavljati čitajući naše podatke, među kojima su i podaci o darovnim ugovorima, brojevi kredita i slično. Čim je to rješenje osvanulo na oglasnoj ploči, nastupila je revolucija, a iako smo se za pomoć obratili Agenciji za zaštitu osobnih podataka, ispalo je da smo nemoćni i da je ovakva objava dokumenata po propisu”, požalila nam se jedna Zagrepčanka.

Kako stoji u dopisu kojeg je zgrada zaprimila, javna objava rješenja na oglasnoj ploči zgrade propisana je člankom 23. stavkom 2. Pravilnika o povezivanju zemljišnih knjiga i knjige položenih ugovora, a slično su nam potvrdili i u Agenciji za zaštitu osobnih podataka koja je ustvrdila da u postupku predstavnika stanara nije bilo povrede GDPR-a. “Objava rješenja na oglasnoj ploči mora se obaviti kako bi se izvršila dostava.

U tom smislu objava rješenja je dužnost upravitelja te ako upravitelj nije poznat sudu, rješenje će se, umjesto upravitelju, dostaviti upisanim suvlasnicima uz naznaku da ga je potrebno objaviti na oglasnoj ploči zgrade”, pojasnili su u AZOP-u te napomenuli kako su osobni podaci iz rješenja javno dostupni i u zemljišnim knjigama – pa onda valjda nema razloga da stanarima smeta kad se oni izvjese i u stubištu.

Zaboravljaju pritom da do podataka iz zemljišnih knjiga ipak ne zna doći baš svatko, kao i da u slučaju pretraživanja zemljišnih knjiga čovjek ipak mora barem otprilike znati što traži – dok mu se ovako na pladnju pružaju baš sve informacije o suvlasnicima.

Osim toga, nas je zanimalo zašto je formalno – pravno rješenje baš nužno objaviti na oglasnoj ploči te ne bi li forma bila zadovoljena i kad bi se ono dostavilo u sandučiće suvlasnika?

Ne daj Bože mailom?

Odgovor smo potražili u Ministarstvu pravosuđa koje nam je pojasnilo kako je smisao ove odredbe omogućiti da sve osobe s pravnim interesom budu upoznate sa sadržajem rješenja o povezivanju te da mogu u roku uložiti prigovor.

No, s obzirom da u rješenju stoji kako pravo na žalbu ionako imaju isključivo suvlasnici – a ne šira javnost, nejasno je zašto smatraju da forma ne bi bilo izvršena I dostavom u sandučiće, osim što im je izgovor činjenica da takva mogućnost “nije predviđena pravilnikom”.

Zašto ovaj uvjet ne bi bio ispunjen i osobnom dostavom rješenja u sandučiće korisnika, ne pojašnjavaju, osim što navode da takva mogućnost pravilnikom nije predviđena, kao i da je javna objava presuda, a time i rješenja, propisana Zakonom o parničnom postupku.

Dapače, u tom bi slučaju rješenje moguće vidjelo i više suvlasnika s obzirom na to da u stvarnosti mnogi od njih ne žive u tim objektima, a kamoli da u njih dolaze gledati što piše na oglasnim pločama.

Propis je potom prilično nejasan i kad su u pitanju rokovi u kojima dokument mora biti izvješen na oglasnoj ploči.

Kristina Rudec iz odvjetničkog ureda BMWC potvrđuje nam kako je propisima doista određeno da je javna objava dokumenta dužnost upravitelja zgrade no napominje da je rok koliko ti dokumenti moraju biti objavljeni na oglasnoj ploči definiran pomalo zbunjujuće.

Naime, u formulaciji stoji da se dostava smatra obavljenom “istekom šezdesetog dana od dana kada je upravitelj primio rješenje”, što bi značilo da je upravitelj obvezan dokument ostaviti na oglasnoj ploči barem do isteka tog šezdesetog dana.

Isti rok navode i u GSKG-u.

“Pravilnik nije propisao koliko sudsko rješenje mora stajati na oglasnoj ploči, ali smatramo ispravnim da rješenje na oglasnoj ploči stoji do proteka roka za prigovor odnosno 60 dana”, kazali su potvrdivši kako su zbog ove pojave dosad zaprimili dvadesetak prigovora suvlasnika.

Euroherc osiguranike propustio obavijestiti da imaju pravo na prigovor

Posljednje rješenje HANFA-e pokazuje da treba paziti prilikom komunikacije s osiguravateljima - ta je agencija u nadzoru otkrila da Euroherc u pojedinačnim slučajevima takozvanih “utemeljenih odgovora” klijente nije obavijestilo da imaju pravo na podnošenje prigovora, zbog čega neki od njih na te dokumente uopće nisu reagirali.

Osim toga, otkriveno je i da je u postupcima rješavanja odštetnih spisa došlo do odlaganja izvršenja jer osiguravatelj nije propisao rokove u kojima djelatnici moraju izvršiti svoje obveze, zbog čega je agencija tvrtki naredila da otkloni nepravilnosti te im dostavi izvješće o tome što su napravili.

HANFA pritom nije bila sklona uvažiti obrazloženja osiguravatelja - Euroherc se branio da Zakon o osiguranju ne propisuje obvezu navođenja upute o pravnom lijeku u slučajevima neutemeljenih odgovora, a utvrdili su i kako su eventualne zatečene nepravilnosti bile administrativne, a ne suštinske prirode, te da u konačnici nisu bile na štetu osiguranika.

Euroherc je izvješće o otklanjanju nepravilnosti dužan dostaviti agenciji do kraja prosinca, a do 30. travnja sljedeće godine treba dostaviti i izvješće nositelja unutarnje revizije o provedbi prethodnog naloga.

Imate prijedlog za veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 11:04