TEORIJA UROTE NA KAPTOLU

Glas Koncila: Josipovića su postavili tajni centri moći!

Katolički tjednik posebno ističe da je novi hrvatski predsjednik izabran ‘voljom manje od trećine birača’ , a objašnjavajući Josipovićevu pobjedu Miklenić ne isključuje niti ‘moguću primjenu metode ucjenjivanja’
Zagreb, 100110.Hrvatsko novinarsko drustvo.Drugi krug petih predsjednickih izbora Republike Hrvatske.Izborni stozer predsjednickog kandidata Ive Josipovica.Pracenje izbornih rezultata drugog kruga predsjednickih izbora.Na fotografiji: Ivo Josipovic slavi nakon objave nesluzbenih rezultata prema kojima je postao treci Hrvatski predsjednik.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
 Davor Pongračić / CROPIX

ZAGREB - Izbor Ive Josipovića za novoga predsjednika RH nije iznenađujući jer je on bio favorit “određenih centara moći”, što je rezultiralo posebnim medijskim tretmanom prema njemu, a ti “centri” potrudili su se i da oslabe desnu političku scenu dajući potporu “nerealno ambicioznim” kandidatima s nje i tako jačajući poziciju lijevih kandidata - to su samo neke od kontroverznih teza u novome uvodniku glavnog urednika katoličkog tjednka Glas Koncila Ivana Miklenića.

U uvodniku pod naslovom “Potvrda kontinuiteta” Miklenić Josipovićevu pobjedu problematizira na više načina, pa tako navodi i kako je za njezino “objektivno procjenjivanje” važno navesti da je Josipović izabran “voljom manje od trećine birača” te da je od izlaska na izbore apstiniralo “gotovo više od 50 posto birača”.

Kako urednik Glasa koncila objašnjava, Ivo Josipović je, osim potpore svoje stranke, sadašnjeg predsjednika te prešutne potpore vladajućeg HDZ-a i “dijela umirovljenog vojnog establišmenta”, imao i potporu “skrivenog establišmenta”, odnosno “određenih centara moći koji djeluju daleko od očiju javnosti”. One su Josipoviću osigurale pobjedu, među ostalim i oslabljujući desnu političku scenu potporom bezopasnim kandidatima, pri čemu Miklenić ne isključuje ni “moguću primjenu metode ucjenjivanja”.

Napad i na medije

- Ishod drugog kruga izbora potvrdio je koje snage stvarno upravljaju hrvatskim društvom, kao i to da su svima drugima dane samo epizodne uloge - tvrdi u svojoj kolumni Miklenić te zaključuje kako se zbog svega toga o Josipovićevoj pobjedi ne može govoriti kao o “demokratskom iskoraku”, nego kao o znaku “kontinuiteta političkog ozračja u hrvatskom društvu što najviše odgovara najmoćnijim političkim snagama”.

Uvjerljivost Josipovićeve pobjede, napisao je Miklenić, može se zahvaliti i “hrvatskim okolnostima nepostojanja medijske ravnoteže koja bi održavala pluralnost hrvatskog društva”.

Optimističan oko suradnje

Iako je napisao uvodnik kojim očito pokušava oduzeti legitimitet Josipovićevoj pobjedi, Miklenić je jučer u izjavi za Jutarnji list bio malo optimističniji u procjenama o budućoj suradnji novog čovjeka na Pantovčaku i Katoličke crkve.

- Vrijeme će pokazati kakva će ta suradnja biti, ali što svakako mogu reći jest da ne treba nikoga unaprijed dovoditi u pitanje niti imati predrasude prema njemu, pa ni prema novom predsjedniku - rekao je Miklenić, odbijajući objasniti neke od svojih teza iz uvodnika jer to “nikada ne čini”.

Unatoč ovakvom uvodniku u Glasu Koncila, neki crkveni dužnosnici ustraju na tome kako tvrdnja Ive Josipovića da je u preidzborno vrijeme “Crkva otvoreno agitirala” za njegova protukandidata ne stoji.

Glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić na pitanje kakvu suradnju očekuje između Crkve i novoizabranog predsjednika kaže da će ta suradnja biti jasno definirana “ovlastima predsjednika i hrvatskim zakonima” te da nema razloga da ne bude korektna.

Rješenje za probleme

Sličnoga je mišljenja i Adalbert Rebić, koji napominje kako su Josipovića i izabrali katolici, ne kao agnostika (kako se predsjednik izjašnjava), nego kao političara koji je očito dobro rješenje za probleme koji u ovom trenutku muče Hrvatsku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 08:42