Uoči nedjeljnog finala teniskog turnira u Umagu, koji je ponovno bio meka za turiste, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac osvrnula se na dosadašnji tijek turističke sezone. Ujedno je progovorila i o glavnim ciljevima donošenja novog, krovnog Zakona o turizmu, koji će postati alat za povećanje održivosti i konkurentnosti Hrvatske kao turističke destinacije.
Najviše noćenja u tekućoj sezoni ostvaruju gosti iz Njemačke, domaći gosti, zatim gosti iz Slovenije, Austrije, Poljske, Češke… Po županijama, najviše noćenja, već tradicionalno, ostvaruje se u Istarskoj županiji, gdje je od početka godine ostvareno gotovo tri milijuna dolazaka i 16 milijuna noćenja. Što se tiče destinacija, najviše noćenja je ostvareno u Rovinju, zatim Dubrovniku, Poreču, Splitu, a na petom mjestu nalazi se Umag. Sezona, kako kaže ministrica, zasad ide u dobrom smjeru.
- Trenutačno smo na 11 milijuna dolazaka te 55 milijuna noćenja turista, što je 11 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a takvi su rezultati na razini onih iz 2019. godine. Međutim, glavni cilj donošenja Zakona o turizmu je odmak od brojanja dolazaka i noćenja. Cilj je razviti turizam, tako da se on više ne zasniva isključivo na sezoni, nego da se Hrvatska pretvori u cjelogodišnju turističku destinaciju. U turizmu koji se oslanja samo na sezonu, i radna mjesta su sezonska i nesigurna. Stare jezgre gube dušu, pretvaraju se u apartmanska naselja. Za turizam koji se uglavnom oslanja na sunce i more, klimatske promjene su katastrofalna vijest.
Upravo bi novi Zakon o turizmu, koji je 26. srpnja objavljen na javnom savjetovanju, trebao postati jedan od ključnih alata. Planovi upravljanja zasnivat će se na izračunu nosivih kapaciteta, točno će se izračunavati koliko pojedina destinacija može prihvatiti turista, a da se sačuva prostor, okoliš i zadovoljstvo lokalnog stanovništva. Time bi Hrvatska trebala postati održivija destinacija.
Zakonom se uspostavlja učinkoviti sustav upravljanja razvojem turizma u smjeru održivosti kroz uspostavu institucionalnog okvira, i okvira za praćenje razvoja kao i donošenja programa poticaja. Za praćenje održivosti koriste se Indeks turističke razvijenosti (0-IV), Satelitski račun održivog turizma i pokazatelji održivosti. Uspostavit će se nove uloge turističkih zajednica, kao i jedinica lokalne i regionalne samouprave u procesu upravljanja destinacijama te nacionalna i regionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica. Kao alat upravljanja uvodi se i Plan upravljanja destinacijom koji izrađuju sve turističke zajednice, i lokalne i regionalne.
- Bilo nam je izuzetno važno da kroz te stalne planove zajednice uzmu kormilo upravljanja u ruke, metodologija će biti jasno propisana kroz pravilnik. Uz indekse turističke razvijenosti i pokazatelje održivosti moći će se točno vidjeti gdje smo danas, a gdje smo za četiri godine u odnosu na donošenje ovog plana. Sve će ulaziti u jednu kompleksnu računicu kroz koju će se moći vidjeti što će poticati turizam, a što ne - komentirala je ministrica.
Uvodi se i pojam projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, projekata javne turističke infrastrukture čiji popis na temelju Plana upravljanja donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne i regionalne samouprave. Projekte regionalna koordinacija dostavlja Ministarstvu turizma i sporta, koje uspostavlja bazu takvih projekata za financiranje iz Fonda za turizam. Zakon će predstavljati i pravni temelj za donošenje sektorskog programa poticaja do 150 milijuna eura godišnje.
Ministrica je istaknula i suradnju s Europskom komisijom, u obliku poticaja za turistički sektor.
- Privatni sektor će sada također imati mogućnost poticanja, oslobađanja poreza na dobit, za dizanje kvalitete, poboljšavanje sadržaja… Važno je naglasiti da su po prvi put moguće i potpore za ozelenjivanje čarter flote, ulaganja u nautiku i marine, a osobito ulaganja vezana uz očuvanje okoliša. Hrvatska kao velika nautička sila može ići u tom smjeru zelene i digitalne tranzicije. Uvode se nacionalne i regionalne koordinacije. Na nacionalnoj razini bit će to ministar sa svim županima, dok će na regionalnoj koordinaciji to biti župan sa svojim gradonačelnicima i načelnicima - rekla je Brnjac, koja je istaknula kako su ovakvi planovi važan alat jedinicama lokalne samouprave da mogu stvarati održiv, dugoročan, konkurentan turizam, kakav Hrvatska želi, ali i ima sve potencijale da to i ispuni.
O dosadašnjem tijeku sezone, ali i o Zakonu, progovorio je i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
- Možemo biti itekako zadovoljni tijekom sezone. Nastavljamo pozitivni trend nakon rekordne predsezone, a upravo nam to kroz novi zakonski okvir i preduvjete omogućuje jačanje turističkog prometa. Istra bilježi dva posto više turističkog prometa u ovom dijelu godine. Od top 10 destinacija čak su četiri u Istri: Poreč, Rovinj, Medulin i Umag. Imamo izvrsnu tržišnu poziciju, porast dolazaka sa svih najvažnijih tržišta od Njemačke, Slovenije, Italije, Mađarske... Što se tiče Zakona, on je iznimno važan za daljnje strateške aktivnosti u pravcu brendiranja Hrvatske kao premium destinacije. Želimo graditi turističku priču u pravcu kvalitete, održivosti i premium ponude, da budemo atraktivna turistička zemlja kroz cijelu godinu - rekao je Staničić.
Za kraj, okupljenima se obratio Milovan Popović, direktor turističke zajednice Umaga.
- U Umagu boravi nešto više od 30 tisuća prijavljenih gostiju. Tijek sezone je jako dobar, ostvareno je 330 tisuća dolazaka od početka godine, što je za devet posto bolje nego lani, te milijun i 640 tisuća noćenja, što je deset posto bolje. Zakon o turizmu me jako veseli, napokon ćemo dobiti krovni zakon u turističkom sektoru. I dosad smo znali kako želimo upravljati, htjeli smo održivi turizam, nedostajali su upravo ovakvi alati da to provedemo - zaključio je Popović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....