GLAVNI DRŽAVNI ODVJETNIK DINKO CVITAN UPOZORIO ‘Hitno tražimo 143 tužitelja. Nitko ne želi raditi u DORH-u’

Državnom je odvjetništvu tijekom 2014. podneseno 64.387 prijava za počinjena kaznena djela, što je pad od 10 posto prijavljenih djela u odnosu na 2013., stoji u godišnjem izvješću glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana o radu DORH-a u prošloj godini upućenom Saboru. Podsjetimo, broj prijavljenih kaznenih djela već drugu godinu za redom značajno pada: u 2013. bio je 13 posto manji nego u 2012. što znači da je u dvije godine broj prijava pao za čak 23 posto.

Međutim, za razliku od prošlogodišnjeg izvješća u kojem je istaknuo kako pad ne znači i stvarni pad kriminala, već da upućuje na loš rad policije, u ovogodišnjem izvješću Cvitan se suzdržao od prozivanja policije.

U prošloj je godini posebno značajan pad, čak 14 posto prijava protiv nepoznatih počinitelja u odnosu na godinu ranije, dok je pad prijava protiv poznatih počinitelja šest posto manji nego u 2013.

I dalje se najviše prijava (37,4%) odnosi na kaznena djela protiv imovine. U izvješću za 2014., u kojoj je preuzeo vodstvo na DORH-om, Dinko Cvitan ističe zadovoljstvo pokazateljima o radu državnih odvjetništava. DORH, tvrdi, nema poteškoća s ažurnošću jer većinu kaznenih prijava rješava prije isteka roka od tri mjeseca od podnošenja kaznene prijave.

U prošloj je godini DORH riješio 27.470 kaznenih prijava protiv identificiranih fizičkih osoba, i to na način da je 34% prijava odbacio, na temelju 16% prijava pokrenuo istragu, a u 48% prijava se odlučio na neposredno optuženje, dok je 2% kaznenih prijava riješio na neki drugi način, što strukturu odluka DORH-a, ističe se, čini sličnom onoj iz prethodnih godina. Kad su međutim posrijedi kaznene prijave protiv pravnih osoba, puno je veći postotak odbačaja, čak 70%, 13% prijava urodilo je neposrednim optuženjem, a 17% pokretanjem istraga.

U 2014. optužna sudska vijeća potvrdila su 96% DORH-ovih optužnica, 3% optužnica je vraćeno na doradu, a 1% optužnica je obustavljeno.

Tijekom 2014. sudovi prvog stupnja su u 91,3% slučajeva protiv fizičkih osoba izrekli osuđujuće presude, u 5,3% oslobađajuću, a u 3,4% - odbijajuće.

Međutim, kad su posrijedi postupci protiv pravnih osoba, postotak osuđujućih presuda je znatno manji - 69%. Uspješnost je niža, obrazlaže Cvitan, zbog težine i složenosti dokazivanja gospodarskog kriminaliteta.

Aktualni glavni državni odvjetnik značajan je prostor u godišnjem izvješću posvetio lošim materijalno-financijskim uvjetima u kojima rade državna odvjetništva te jasno upozorio da je postojećom količinom novca nemoguće osigurati dosadašnju razinu njegova funkcioniranja. Prošlogodišnja sredstva u iznosu od 311,7 milijuna kuna DORH-u bila su dovoljna, ističe se u izvješću, tek za najnužniji redovni rad.

Alarmantni su podaci o upražnjenim mjestima u državnim odvjetništvima: na kraju 2014. upražnjena su bila dva mjesta županijskih i osam mjesta općinskih tužitelja, čak 133 mjesta zamjenika tužitelja, 159 mjesta tužiteljskih savjetnika i 181 tužiteljskih vježbenika, a nedostaje i službenika i namještenika.

Nepopunjena mjesta posljedica su, ističe Cvitan, prvenstveno nedostatka novca, a u nekim sredinama i manjka prostora.

Kadrovska devastacija će se, upozorava Cvitan, u neposrednoj budućnosti osjetiti još i jače jer je zadnji tužiteljski vježbenik u državna odvjetništva primljen prije četiri godine, a od tada nije bilo natječaja za vježbenike.

Državnim odvjetništvima, ističe Cvitan, nedostaje 550 računala. Nedostaje i prijenosnih računala te novca za dodatno informatičko obrazovanje zaposlenih. Za održavanje opreme za snimanje dokaznih radnji uopće nisu predviđena sredstva. Državnim odvjetništvima, uključujući i USKOK, ističe se Cvitanovom izvješću, kronično nedostaje prostora za rad. USKOK-u nedostaje i soba za snimanje iskaza te prostor za arhivu. Pojedina državna odvjetništva uopće nemaju službena vozila, ili imaju zastarjeli i nesiguran vozni park pa tužitelji sve češće za odlazak na očevide koriste vlastite automobile.