GLOBUS OTKRIVA PLAN ZDRAVSTVENE REFORME 2014.: Put u spas ili u konačni bankrot?

U Ministarstvu zdravlja napokon su sami sebi priznali da je sadašnji financijski sustav neodrživ i da je vrijeme za traženje novih izvora prihoda. Kako Globus ekskluzivno doznaje , u resoru Rajka Ostojića već desetak dana razmatra se povećanje participacije u bolničkom liječenju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti (obiteljski liječnici, ginekolozi i stomatolozi). Naime, svi građani koji danas nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje (takvih je oko 1,9 milijuna) prilikom bolničkog liječenja, ope­racija, rehabilitacija, ali i prilikom odlaska obiteljskom liječniku ili stomatologu dužni su iz svog džepa platiti dio zdravstvene usluge.

U slučaju, primjerice, bolničkog liječenja građani bez dopunskog osiguranja moraju sami podmiriti i do 20 posto određene zdravstvene usluge, odnosno maksimalno 2000 kuna po jednom pregledu. Za pregled kod obiteljskog liječnika ili za izdavanje lijeka po receptu građani bez dopunskog osiguranja danas plaćaju po 10 kuna.

U Ministarstvu zdravlja sada ozbiljno razmišljaju da se te participacije povećaju.

Iako u resoru Rajka Ostojića još nemaju precizne izračune hoće li ići u povećanje participacija za sve zdravstvene usluge ili samo za neke, kako doznajemo, svoju ideju već su predstavili ministru financija Slavku Liniću, koji im je dao zeleno svjetlo. Prema posljednjim informacijama, ako se s njihovim planom složi i premijer Zoran Milanović, tajbi se prijedlog mogao naći na stolu članova Vlade već u prvim mjesecima sljedeće godine.

Ako Ostojić uspije ishoditi potporu u Vladi, bit će to ozbiljan zahvat koji bi, u slučaju kvalitetnog plana i, još zahtjevnije, kvalitetne primjene, nakon dugo vremena mogao unijeti malo svjetla u dosad najveći financijski kaos u zdravstvenom sustavu.

No treba izraziti i određenu rezervu prema najavama o povišenju participacije. Naime, sam ministar Ostojić tijekom godinu i pol dana često je davao kontradiktorne izjave i o tome, što je pridonosilo kaotičnom dojmu koji ostavlja Ministarstvo zdravlja.

Ipak, za potrebe ovog teksta, uzet ćemo da su najave o povišenju participacije rezultat ozbiljnog promišljanja i stvarne želje za promjenom.

A ona je zdravstvenom sustavu itekako potrebna.

proizvodnja gubitaka Podsjetimo, prema konzer­vativnim procjenama zdravstveni sustav svake godine generira oko 1,2 milijardi novih gubitaka, a pesimističnije analize kažu da je ta brojka i veća te da se kreće između 1,5 i dvije milijarde kuna.

Prvo pitanje koje proizlazi iz ove inicijative glasi – koliko bi novca od veće participacije (još nije poznato koliko veće) moglo namaknuti Ministarstvo zdravlja, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Prema sadašnjoj bilanci Ministarstva zdravlja, od ukupno 21,3 milijarde kuna prihoda tek nešto manje od 500 milijuna kuna otpada na participaciju. Ako znamo da je HZZO proljetos za oko 30 posto smanjio cijene bolničkih usluga, zbog čega su za trećinu pale i participacije, onda je očito da samo povećanje participacija neće dovesti do velikog rasta prihoda, piše Globus.

Već na ovom primjeru vidi se apsurdnost današnjeg menadžeriranja u zdravstvenom sustavu. Prvo HZZO smanji cijene bolničkih usluga, a samim time i iznose participacija, a onda Ministarstvo zdravlja tri mjeseca kasnije razmišlja o povećanju participacija.

Ali, dobro.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA