Gordan Bosanac: Radikalna desnica pod krinkom suverenizma pokušava rastakati Europsku uniju

U kratkom roku, otkako predvodi listu Možemo! za izbore za Europski parlament, Gordan Bosanac postao je jedno od najprepoznatljivijih lica na političkoj sceni Hrvatske. Dugogodišnji aktivist, a odnedavno i saborski zastupnik u razgovoru za Jutarnji list govori kako izgleda njegova vizija Europske unije.

Za što ćete se zalagati ako postanete zastupnik u Europskom parlamentu?

- Ispred nas su tri velika zadatka. Prvi je da se nastavi sa Zelenom tranzicijom jer postoje ideje da je se zaustavi. To znači veća ulaganja u zelenu industrijalizaciju, zatim u infrastrukturne projekte vezane za željeznice, investicije u čiste izvore energije te poljoprivreda, ponajprije kroz više subvencija malim poljoprivrednicima. Drugi veliki zadatak je socijalna unija gdje će naš fokus biti na politikama javnog stanovanja, iako je to u domeni zemalja-članica, a ne EU. No situacija je takva da je sazrelo vrijeme da se EU odredi oko toga kako osigurati priuštivo stanovanje mladim generacijama. Treća velika bitka je protiv radikalne desnice koja pod krinkom suverenizma pokušava rastakati Europsku uniju. Donedavno su govorili o Brexitu i izlasku, a sada to više ne koriste nego pričaju o suverenizmu, a zapravo nasrću na solidarnost unutar Unije i pojedina prava, kao što su ženska prava.

Koliko je uopće moguće postići spomenute ciljeve?

- To ovisi o rezultatima ovih izbora. Ono što nas brine jesu signali prema kojima su Pučani možda spremni koalirati s desničarima iz skupina Europskih konzervativaca i reformista (ECR) i Identiteta i demokracije (ID). Dođe li do toga, ovi ciljevi neće biti mogući, ali dođe li do otklona prema radikalnoj desnici, onda su ostvarivi.

Znači na razini EU podržavate koaliranje zelenih s demokršćanima i pučanima, iako u Hrvatskoj rezoltno odbacujete mogućnost koalicije s HDZ-om, koja je također članica EPP-a?

- Tek treba vidjeti rezultate predstojećih izbora, ali sigurno ne bismo koalirali s krajnjom desnicom, a to su ECR i ID. Osim toga, HDZ je samo jedna od pučkih stranaka, ali ovdje je najvažnije pitanje hoće li projekt Europske unije ući u slijedeću fazu ili neće i zbog toga smo spremni surađivati s pučanima u Europskom parlamentu.

Po vama, koje su najveće vrijednosti EU, a što ne valja?

- Europska unija je ekonomska sila, ali rekao bih da je doprinjela i razvoju kulture, ljudskih i ostalih prava. Zbog takve politike ona je tako atraktivna i velik broj ljudi želi doći živjeti u EU. S druge strane, iako je EU atraktivna, ona je još uvijek dosta krhka jer često nema zajedničku politiku. Na primjer, sigurnost EU sada ovisi o rezultatima izbora u SAD-u i tome hoće li pobijediti Donald Trump.

Čini se da će zelene stranke ovaj puta proći lošije nego 2019. Što su uzroci takvog pada?

- Tako je izgledalo donedavno, ali posljednja istraživanja pokazuju da grupacija zelenih bilježi rast. Rekao bih da europski građani prepoznaju važnost zelenih politika u Uniji, tako da ne očekujem veći pad podrške. Neki od uzroka pada povjerenja u zelene politike su manipulacije radikalne desnice vezane za zelenu tranziciju. Znači, te populističke priče kako zeleni inzistiraju da se kupuju isključivo električni automobili i slično, nisu točne. Osim toga, mi smo jedini koji smo rekli da Zelena tranzicija ne smije biti autistična priča nego da je mora pratiti i socijalna komponenta. Na žalost, u posljednjem mandatu, Zelenu tranziciju nije pratio socijalni plan i zato ćemo u idućem mandatu itekako inzistirati da Zeleni plan istovremeno bude i socijalan.

Treba li ukinuti pravilo jednoglasnog odlučivanja u EU?

Digla se velika fama oko načina odlučivanja, iako se i sada više od 80% odluka donosi kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno. Jednoglasnost i pravo veta se koriste u rijetkim slučajevima, a naša pozicija je da u ovom trenutku nije vrijeme da se ide u tu raspravu o ovoj temi jer bi to koristilo snagama koje su destruktivne. Ali smo sigurno za jedinstveni glas i ukidanje veta kada u u pitanju sigurnosna i vanjska politika Unije, zbog problema koje vidimo s Rusijom i Kinom. Drugo područje gdje bi sigurno ukidali veto je oko sankcija članice koja drastično krši vladavinu prava. Vladavina prava je jedan od temelja EU i ona zemlja koja ju nije spremna poštovati, mora se suočiti s posljedicama. Međutim, kada je riječ o donošenju proračuna ili proširenju Unije, tu bismo zadržali pravo veta.

Migracije su jedan od glavnih problema, a ankete pokazuju da skoro svuda, većina građana ih želi ograničiti. Koliko znam vi ste protiv?

- Naravno da su ilegalne migracije za sve loše, kako za čovjeka koji ilegalno putuje, tako i za zemlju u koju dolazi, a jedino profitiraju krijumčari ljudi. Na žalost, pakt o migracijama neće spriječiti ilegalne migracije. Postroženo je dobijanje azila, s čime se djelomično možemo složiti jer se je azil zlorabio, ali problem je da ljudi nemaju drugi način sigurnog ulaska u Europsku uniju. Konačni efekt Pakta o migracijama biti će povećanje broja ilegalnih migranata jer kada stignu na granice EU, shvaćajući da ne mogu dobiti azil, zaključiti će da im je bolje ući ilegalno. Naš odgovor na to je da EU, mora oformiti politiku legalnih i sigurnih ulazaka. Mislimo na dolazak potrebne radne snage i mladih ljudi koji dobivaju stipendije za školovanje u Europi te spajanja obitelji kojima su neki članovi već u EU.

Kako biste postupali s onima koji bi ipak pokušali ući ilegalno?

- Kada bi postojala mogućnost legalnog ulaska jer ih čekaju poslovi i mogućnost integracije, vjerujemo da bi bilo malo onih koji bi pokušavali ulaziti ilegalno. Prema njima bi se provodili zakoni zabrane ilegalnog boravka, ali uvjeren sam da bi ih bilo puno manje nego sada.

Jako važno pitanje je ruska agresija na Ukrajinu. Koji je vaš plan za rješavanje ukrajinske krize?

- Ukrajina zaslužuje da je se nastavi pomagati, prvenstveno humanitarno, ali i oružano jer smo svjesni da je zemlja u ratu. Problem je jer nitko u EU ne stavlja na stol neka moguća rješenja prestanka rata sporazumom i dogovorom. Još uvijek se sve svodi na slanje oružja Ukrajini, a to znači produljenje sukoba, iako je broj mrtvih već sada ogroman. Upravo zato, osim slanja oružja, netko u Europi treba krenuti s izradom mirovnog plana koji će zaustaviti rat.

Mislite da bi diktator poput Vladimira Putina na to pristao?

- To ne znam, niti ćem znati ukoliko ne probamo. Rat u Ukrajini traje duže od dvije godine, a ne bi bilo dobro da se pretvori u dvadesetgodišnji rat kao u Afganistanu. Stiglo je vrijeme da se barem proba postići mir.

Trebaju li Srbija i ostale države Zapadnog Balkana biti primljene u Uniju?

- Što se tiče Srbije, posljednja dva izbora koji su tamo održani, pokazuju da ta država još nije spremna ući u Europsku uniju. Priključenje Zapadnog Balkana je interes i Hrvatske i EU, ali mislimo da su kriteriji jasni i moraju se ispuniti. Pritom sam uvjeren da bi u Srbiji, BiH i ostalima, proces pristupanja trebalo prepustiti proeuropskim snagama koje istinski žele ulazak svojih zemalja u Uniju, a ne da se podržavaju oni koji su na riječima za EU, dok njihova djela pokazuju da ih je baš briga.