Gost iz Slovenske 9: Donirao novac HDZ-u, dao je i Čačiću, a s Janafom sklapa milijunske poslove

Sto tisuća kuna donirao je 2011. HDZ-u za izbornu kampanju. Te iste godine tvrtka mu je ostvarila najveće prihode. Posao je dobivao i za ministarstvo policije koje je za vrijeme Kukuriku koalcije vodio Ranko Ostojić. Radimiru Čačiću dao je 15 tisuća donacija. Bio je jedan od svjedoka u slučaju nestalog novca za kojeg su osumnjičerni fra Šime i bankarica Biondić. Bio je nagrađen od strane Hrvatske gospodarske komore podružnice Split, a da bi se zatvorio krug na martinje prošle godine, našao se u klubu Dragana Kovačevića. S Janafom je surađivao kao i ivanićgradski Elektropetek, čiji je vlasnik Krešo Petek sad u pritvoru u Remetincu. Godišnje su dobivali oko 3 milijuna kuna poslova. Tako bar tvrdi. U kratkim crtama to je kratka poslovna karijera Damijana Krkleca, vlasnika splitske tvrtke Matadura, koji na sva pitanja uz aferu Janaf, ustraje da je čist i da mu nikad nitko u životu nije pogodovao u poslu.

Splitska tvrtka Matadura, za usluge u nautičkom turizmu, jedina je domaća tvrtka koja je s Janafom surađivala približno koliko ivanićgradski Elektrocentar Petek. Koliko smo pobrojali, Elektrocentar Kreše Peteka, sad osumnjičen da si je mitom namještao poslove, surađivao je s Janafom na 29 projekata u zadnjih deset godina, a Matadura na nešto manje - 22. Međutim, Matadura ima 17 puta manje godišnje prihode od Elektrocentra, oko 40 milijuna kuna, a direktor Damijan Krklec uvjerava da je sve poslove s Janafom dobio kroz postupke javnog nadmetanja, jedan kroz jedan.

A radila je njegova tvrtka na poslovima isporuke i održavanja proizvoda za zaštitu od požara te ugradnje sustava zaštite od pada s visine. Osim toga, dvojben dojam ostavlja i činjenica da se Krklec u medijima pojavio kao jedan od posjetitelja “Kluba” uhićenog bivšeg šefa Janafa Kovačevića. Njegovo je ime, naime, bilo na popisu 24 osobe, uz Jakova Kitarovića, supruga bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koji su u Kovačevićevo svratište na adresi Slavonska 9 došli lani, 11. studenoga na Martinje. Bio je to dan kad je Kovačeviću navodno predano dva milijuna kuna mita kako bi dodijelio nekoliko poslova Elektrocentru Petek.

Krklec svoje prisustvo u tom društvu demantira. Kaže da je u “Klub” jednom prilikom slučajno zalutao jer je mislio da posjećuje zavičajni klub Slavonaca. Bio je u prolazu, veli, i svratio je tamo na čašu vina i fetu kulena. Uvjerava pritom da s uhićenim Kovačevićem nije prijatelj, a poznaje ga površno, isključivo poslovno.

- Znate koliko Janaf ima godišnjih investicija? Oko 300 milijuna kuna, po mojoj procjeni, a moja tvrtka tu čini tek jedan posto. Ja sam nebitan kao kooperant, smiješno je da me se uopće stavlja u taj kontekst. Sve sam poslove dobio kroz postupak javnog nadmetanja i svog krimena ja ne vidim - ispričao nam je Krklec dodajući da ne želi da se njegovu tvrtku dovodi u kontekst s aferom. Ipak, indicije oko mutnog poslovanja Janafa i njihovih kooperanata koje iz dana u dan isplivavaju pobuđuje i činjenica da je postupke tih nadmetanja teško provjeriti. Janaf nije obveznik Zakona o javnoj nabavi, a to znači da ne mora objavljivati detalje svojih natječaja niti iznose koje plaća izvođačima. Prema tome, još uvijek se ne može sa sigurnošću utvrditi koliki je iznos Janaf potrošio na usluge osumnjičenog Peteka, kao ni na usluge ostalih kooperanata kao što je Matadura.

Krklec se, pak, na naša pitanja o suradnji svoje tvrtke s Janafom i vrijednostima sklopljenih ugovora opravdao da su te informacije “poslovna tajna”. A s Janafom surađuju o 2007. godine. Tad, upozorava Krklec, Kovačević još nije bio na mjestu predsjednika Uprave. Tamo je zasjeo 2012. nakon smjene Ante Markova. Uglavnom, u zadnjih trinaest godina Matadura je za Janaf radila poslove isporuke i održavanja proizvoda za zaštitu od požara te ugradnje sustava zaštite od pada s visine. To je vidljivo sa stranica Janafa. Tako je Krklecova tvrtka “padove s visina” za Janaf sprječavala 2017., 2018. i 2019., za nepoznate iznose, ali se zadnja njihova suradnja iz veljače ove godine pokazala dvojbenom. Doznalo se, naime, da je Matadura izabrana za posao ugradnje sustava zaštite pada s visine na Terminalu Omišalj, Terminalu Sisak i Terminalu Virje za 6,5 milijuna kuna, ali na istom je natječaju bila i sedam puta jeftinija ponuda tvrtke Mato El-d od 850 tisuća kuna.

Kako je točno izbor pao na Mataduru nije poznato, ali ponuda tvrtke Mato El-d navodno nije prihvaćena jer su bili sporni neki certifikati. Krklec nam je u vezi tog slučaja odgovorio, ne želeći ulaziti u detalje, da je ponuda njegove tvrtke tad “jedina ocijenjena sposobnom i prihvatljivom” i da posjeduje sve licence.

- Možete vidjeti da nismo uvijek bili izabirani na tim postupcima, neke smo poslove izgubili. Osim toga, da je stvarno bilo pogodovanja zar bi mi Janaf naplatio penale za kašnjenje s izvođenjem radova. Moja je tvrtka jedina u povijesti Janafu platila penale od 50 tisuća kuna prije četiri-pet godina. Istovremeno, Đuri Đakoviću su penali bili oprošteni - obrazlaže Krklec ustrajući da nije bio privilegiran. Bivši dizač utega, a danas poduzetnik, tvrtku Matadura osnovao je i vodi zadnjih 25 godina. I to, kako kaže, bez ijednog spora i mrlje. Imaju 17 zaposlenih, a lani su ostvarili 25,5 milijuna kuna prihoda i šest milijuna kuna dobiti.

Krenuli su kao serviseri brodova, a poslije se prebacili na sustave zaštite od požara i pada s visine. Ozbiljan uzlet u poslovanju Krklec je ostvario 2011. godine kad su prihodi tvrtke skočili na 43 milijuna kuna, dvostruko više u odnosu na godinu prije, a povećala se i dobit na 13,6 milijuna kuna. U financijskom izvješću od te godine stoji da je većina prihoda ostvarena od pružanja usluga u vezi s vodenim prijevozom te prodajom sistema za gašenje požara. Te je godine Krklec, kao i godine prije toga, isplatio cjelokupnu dobit, nakon poreza, oko 10 milijuna kuna, članovima društva. Također, te su godine, kako se može vidjeti, s Janafom radili na projektu isporuke i montaže sustava za gašenje požara OS Dobra. Na pitanje je li skok u prihodima Matadura povezan s tim projektom Janafa, Krklec je i to okarakterizirao “poslovnom tajnom”. Pokušali smo od Janafa doznati detalje tog projekta, ali povratni odgovor nismo dobili.

Također, na pitanje koliki je udio prihoda Matadura od poslova s državom i državnim tvrtkama, Krklec je odgovorio da ne može reći jer “nije radio analizu strukture prihoda”. Ono što je također znakovito jest da je iste te 2011. tvrtka Matadura donirala 100 tisuća kuna za HDZ-ovu izbornu kampanju. Jadranka Kosor, koja je tad vodila HDZ nakon Ive Sanadera, izbore je izgubila. Poslije toga, kaže Krklec, HDZ-u više nije donirao jer mu nisu poslali zamolbu. Donacija HDZ-u nije smetala za posao s državom u mandatu Vlade Zorana Milanovića. Posao na održavanju brodova MUP-a ukupne vrijednost 2,5 milijuna kuna dobio je 2014. kada je na čelu MUP-a bio Ranko Ostojić. S druge strane, od 2016. do 2019., u mandatu HDZ-a, Matadura je sklopila dva ugovora s Jadrolinijom za usluge servisa. Jedan je ukupne vrijednosti 12 milijuna kuna, a drugi 8,2 milijuna kuna. Međutim, Krklec kaže da je to netočno i neistinito te da njegovo poslovanje s državom predstavlja okvirni sporazum.

- To znači da je to dogovor na više godina, a upitno je hoćete li vi predviđeni novac potrošiti. To nije ugovor o djelatnosti. Nekad se potroši 30 posto ukupnog iznosa, a nekada 80 posto - navodi. Iako HDZ-u više nije donirao Krklec se opet pojavio kao stranački donator na parlamentarnim izborima 2015., ali ovaj put je podržao Reformiste Radimira Čačića s 15 tisuća kuna. Simpatije prema Radimiru Čačiću, uzgred, svojevremeno je imao i uhićeni Dragan Kovačević kad je istupio iz SDP-a i prešao u HNS 2008. godine. Bilo je to nakon što ga je na izborima za predsjednika SDP-a potukao Zoran Milanović. Čačić je u ondašnjoj Kukuriku koaliciji bio ministar gospodarstva, ali je odstupio 2012. zbog presude o krivnji za prometnu nesreću s dvoje poginulih u Mađarskoj. Međutim, uspio je u tom kratkom vremenu Čačić, kako su mediji onda pisali, “preuzeti” Janaf. Tako je te godine u Janafu završilo šestero HNS-ovaca, dva člana upravnog odbora, uključujući predsjednika Uprave Kovačevića, i četiri člana nadzornog odbora.

Sve se to događalo, dakle, 2012. kada je poslovanje Damijana Krkleca poletjelo, a te je godine dobio i Zlatnu kunu HGK-a kao najuspješniji poduzetnik Splitsko-dalmatinske županije. Osim toga, 2012. Krklec je sjeo i u skupštinu Hrvatskog olimpijskog odbora, kao predstavnik dizačkog saveza gdje se zadržao do 2017. Kaže da je tu funkciju obavljao volonterski jer je u dizanju utega i sam proveo dvadeset godina kao sportaš. Napustio je savez nakon javnog spora s legendarnim dizačem utega Nikolajem Pešalovom. Krklec je tad, u jeku Europskog dizačkog prvenstva u Splitu, kazao da legendarni dizač utega i olimpijski pobjednik Pešalov glumi socijalni slučaj iako prima 15 tisuća kuna plaću. Curile su tad informacije iz Saveza da je Pešalov ogrezao u nesportski način života. Pešalov je to sve demantirao, a odmah nakon toga Krklec daje ostavku na mjesto predsjednika dizačkog saveza. Rekao je tad da se umorio od svega.

Danas, veli, s Pešalovom je u “dobrim odnosima”. Osim tog javnog slučaja, Krklec je punio novinske stupce i 2014. godine. Tad je kao svjedok optužbe bio uključen u proces suđenja fra Šimi Nimcu i bankarici Jasmini Bilonić u aferi prodaje crkvenog zemljišta u Baškoj Vodi. Fra Šimu teretilo se da je crkvenu zemlju prodao za 1,3 milijuna eura, ali je novac prebacio na svoj osobni račun i s bankaricom Bilonić trošio taj novac. Dvojac se u cijeloj toj gunguli iz nekog razloga našao na zagrebačkoj adresi u prisustvu Krkleca na pregovorima. Ovaj je tamo načuo da je dio novca zakopan na njivi blizu crkve što je ispričao Državnom odvjetništvu tvrdeći da je fra Šime bio poslušnik bankarice Bilonić. Međutim, nakon toga je na suđenju promijenio govoreći da se krivo razumio s državnim odvjetništvom. I sve bi bilo razumljivo da iskaz nije promijenio pod neobičnim opravdanjem. Naime, da je taj dan bio na bazenu te da mu je voda ušla u uši, a klor nadražio oči pa zbog toga nije dobro vidi ni čuo o čemu se točno radilo u njihovu razgovoru.