Gotovina i Markač prije 19 mjeseci osuđeni na 24 i 18 godina zatvora: Kakva će biti pravomoćna presuda u petak?

ZAGREB - Godinu i sedam mjeseci nakon što je prvostupanjsko vijeće Haškoga suda osudilo generale Antu Gotovinu i Mladena Markača , na 24 odnosno 18 godina zatvora za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje žalbeno vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) na ročištu koje počinje u petak u 9,00 sati izreći će pravomoćnu presudu o žalbi kojom dvojica hrvatskih generala osporavaju sve bitne dijelove prvostupanjske presude.

Obrana generala Ante Gotovine pred Haškim sudom poručila je, u povodu najave izricanja pravomoćne presude dvojici generala, kako vjeruje da će žalbeno vijeće tom presudom zadovoljiti pravdu.

"Obrana generala Gotovine očekuje presudu kao i svatko drugi. Vjerujemo da će žalbeno vijeće osigurati da se zadovolji pravda", napisao je prošlog tjedna Gotovinin branitelj Luka Mišetić na svom Twitter profilu. Gotovinina obrana do izricanja pravomoćne presude neće davati izjave.

Branitelj generala Mladena Markača Goran Mikuličić kazao je ovog tjedna kako njegov branjenik, s kojim je svakodnevno u kontaktu, kao i svi drugi iščekuje presudu te da se njegovo zdravstveno stanje, nakon nedavnog operativnog zahvata bitno popravilo.

Raspravno je vijeće u presudi zaključilo da je na samom početku operacije Oluje, vojno-redarstvene akcije u kojoj je oslobođen hrvatski teritorij koji je dotad bio pod okupacijom pobunjenih hrvatskih Srba, počinjen progon srpskog stanovništva neselektivnim granatiranjem a da je taj plan osmišljen na sastanku hrvatskog državnog i vojnog vrha predvođenog predsjednikom Franjom Tuđmanom na Brijunima 31. srpnja 1995. te je to okvalificiralo udruženim zločinačkim pothvatom a generale Gotovinu i Markača članovima toga pothvata.

Presuda je izazvala lavinu osuđujućih reakcija u Hrvatskoj i doživljena je u hrvatskoj javnosti kao presuda Domovinskom ratu i legitimnim akcijama kojima je izborena sloboda i nezavisnost Hrvatske a kojom se zločincem proglašava tvorac hrvatske države.

Već u prvoj reakciji branitelji dvojice generala poručili su da je sudsko vijeće svoje zaključke o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, progonu srpskog stanovništva u Oluji i krivnji izvelo iz neselektivnog granatiranja počinjenog s ukupno 65 granata. Obrane su u svojim žalbama na presudu poručile kako je raspravno vijeće napravilo pravnu pogrešku kada je utvrdilo da su hrvatski topnički napadi bili nezakoniti i pozvale na oslobađanje njihovih branjenika.

U obraćanju sucima na žalbenoj raspravi u svibnju ove godine general Gotovina poručio je kako kao osoba, duboko žali što su civili izgubili živote ili što su im kuće srušene nakon operacije ali da ne može međutim odgovarati za ono što su drugi mogli učiniti ili su propustili učiniti dok se borio i vodio operacije u Bosni. "I danas sam uvjeren da sam obavio svoje zadaće najbolje što sam mogao", poručio je general Gotovina.

General Markač u svom je obraćanju kazao kako nije nikakav član udruženog zločinačkog pothvata niti ratni zločinac te da je o postojanju bilo kakvog zločinačkog pothvata prvi put čuo na ovom suđenju.

"Nisam planirao, počinio niti prikrivao bilo kakav zločin jer to nije u skladu s mojim životnim svjetonazorom", kazao je Markač.

Obrane dvojice generala tijekom žalbenog postupka pokušale su uvesti niz novih dokaza, no žalbeno vijeće odbilo ih je smatrajući da su slični dokazi u dovoljnoj mjeri izvedeni na suđenju ili je procijenilo da su bili na rapolaganju tijekom prvostupanjskog dijela postupka te su ih obrane trebale izvesti tada.

Među dokazima koje su pokušali uvesti bili su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta obrane koje su se održavale u Beogradu u vrijeme Oluje i iz kojih se vidjelo da je do masovnog odlaska stanovništva došlo odlukom lokalnog srpskog vodstva a ne zbog hrvatskog granatiranja te niz ekspertnih izvješća uglednih zapadnih pravnih i vojnih stručnjaka o pitanjima legalnosti napada i karaktera topničkih napada HV-a tijekom Oluje.

U postupak se pokušala umiješati i Hrvatska u svojstvu prijatelja suda no to je žalbeno vijeće također odbilo. Hrvatska je naime prije godinu dana zatražila da joj se odobri status prijatelja suda smatrajući da može pomoći žalbenom vijeću na tri područja – pitanju udruženog zločinačkog poduhvata, prekomjernog granatiranja i standarda krivnje u presudi.

Iznenađenje u žalbenom postupku donio je u srpnju zahtjev žalbenoga vijeća upućen tužiteljstvu da odgovori vjeruje li da se generalima Gotovini i Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da nisu bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna krivnja po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagačima u zločinačkom pothvatu.

Hrvatski pravni stručnjaci kazali su kako taj zahtjev može pokazivati da žalbeno vijeće ne vjeruje u teoriju udruženog zločinačkog pothvata te pokušava doći do drugog načina utvrđenja kaznene odgovornosti.

Dok je tužiteljstvo smatralo da je to moguće učiniti obrane dvojice generala poručile su da prvostupanjska presuda ne daje nikakvih osnova žalbenome vijeću da donese osuđujuću presudu protiv generala za pomaganje u zločinačkom pothvatu ili za njihovu krivnju kao zapovjednika.

Markačeva obrana, predvođena Goranom Mikuličićem, slikovito je odgovorila kako bi osuda po alternativnom obliku krivnje bila kao da "tvrdite da će kuća ostati čitava nakon što uklonite sve nosive zidove", tražeći odbacivanje prvostupanjske presude.

Gotovinina obrana poručila je kako raspravno vijeće nije donijelo nikakve zaključke potrebne za osudu generala kao pomagača ili po zapovjednoj odgovornosti.

"U slučaju da žalbeno vijeće utvrdi da Gotovina nije bio član udruženog zločinačkog pothvata i nije bio odgovoran za nezakonite topničke napade trebalo bi poništiti osuđujući presudu i donijeti presudu kojom proglašava da nije kriv po svim točkama", odgovorila je obrana generala Gotovine u kolovozu.

Mišetićev tim napisao je da u slučaju da se utvrdi da Gotovina nije kriv za nezakonite topničke napade na Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac, što je osnova njegove krivnje kao člana udruženog zločinačkog pothvata, onda ga se ne može proglasiti krivim ni kao pomagača u tom pothvatu a mora ga se osloboditi krivnje za progon i deportacije srpskih civila.

Utvrditi da topnički napadi nisu bili nezakoniti znači utvrditi da ne postoji kazneno djelo kao osnova proglašenja krivnje, poručila je obrana.

Obrane dvojice generala poručile su i da osnovna pravna načela nalažu da žalbeno vijeće ne smije ponovno suditi i to još k tome izvan onoga što je u presudi utvrđeno.

Gotovinina obrana pojasnila je da zbog toga što raspravno vijeće nije odgovarajućim zaključcima u presudi poduprlo krivnju generala Gotovine kao pomagača u zločinačkom pothvatu ili po zapovjednoj odgovornosti i nije odgovarajućim zaključcima dalo temelja za proglašenje krivnje po tim alternativnim oblicima odgovornosti, žalbeno vijeće ne bi smjelo voditi novo suđenje ne temelju dokaza iznesenih tijekom suđenja.

Gotovina je u vrijeme Oluje bio zapovjednik Zbornog područja Split a Markač zapovjednik Specijalne policije.

Gotovina je u pritvoru ICTY-a od 10. prosinca 2005. a Markač od 11. ožujka 2004. godine. Suđenje je počelo 11. ožujka 2008.