Građani lani prijavili 2500 problema u okolišu, najviše se odnosilo na otpad

U protekloj 2020. godini građani su Mreži zelenih telefona Hrvatske, servisu udruga i aktivista za zaštitu okoliša koji građanima pomaže u rješavanju ekoloških problema, probleme u okolišu prijavljivali oko 2500 puta, a najviše ih se odnosilo na otpad.

Prema izvještaju devet hrvatskih udruga za zaštitu okoliša u Hrvatskoj za proteklu godinu osim prijava za otpad kojih je bilo 28,27 posto, drugo mjesto je zauzela rubrika razno sa 11,09 posto, potom gradnja sa 10,89 posto, prijave za zrak 10,41 posto i zelenilo 9,61 posto.

Građani su još prijavljivali i buku, zračenje, promet, rudarenje, šume, vode, tlo i životinje. Ukupno je bilo 2497 prijava u cijeloj zemlji, a najviše ih je podnijela Zelena akcija iz Zagreba, njih 1726, Sunce iz Splita ukupno 260 i Zelena Istra sa 179 slučajeva.

Uspješno riješeno 49 posto predmeta

Mreža zelenih telefona je servis građanima za informacije i probleme vezane za okoliš, prirodu i njihovu zaštitu, koji je 1999. pokrenulo sedam udruga iz raznih dijelova Hrvatske koje se bave zaštitom okoliša. Do sada je tim putem prijavljeno oko 35.000 slučajeva, a, kako navode iz Mreže, 49 posto predmeta je uspješno riješeno

Mreža ima jedinstven telefonski broj za područje cijele Hrvatske 072 123 456, a pozivi se preusmjeravaju na najbližu udrugu. Aktivisti i volonteri potom zajedno s građanima pristupaju rješavanju problema u suradnji s nadležnim institucijama, te nadziru njihovo rješavanje.

U Dalmaciji se zaštitom okoliša bave udruge, splitska Sunce, Krka Knin i Eko Zadar. Konkretno Udruga Sunce je od 260 poziva građana u 2020. godini riješila 191 predmet što je 74 posto od ukupnog broja zaprimljenih predmeta. Kažu kako je ostatak predmeta još uvijek u postupku pred nadležnim tijelima te se rad na njima nastavlja i tijekom ove godine.

Za Hinu otkrivaju da im građani među ostalim najviše prijavljuju divlja odlagališta otpada, nedostatak broja spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i nepostojanje sustava koji bi odgovorio na potrebe građana i ispunjenje zakonskih ciljeva, posebno po pitanju građevnog otpada. Uz to se brojne prijave odnose na bespravnu gradnju na pomorskom dobru, a značajan porast prijava, dvostruko više u odnosu na prethodne godine, uočili su u izlijevanju otpadnih voda u okoliš, nepravilnih septičkih jama.

Za potrebe educiranja i podizanja razine svijesti javnosti i ključnih dionika o problematici građevnog otpada izradili su policy statement na temu građevnog otpada koji je objavljen na web stranici Udruge Sunce, a u svrhu podizanja svijesti o problemu devastacije obale u doba Covid 19 krize izradili su i službeni stav na temu nezakonitog nasipavanja i betonizacije obale. Udruga Sunce preko servisa Zeleni telefon zaprima prijave okolišnih problema duže od 20 godina.

Problematična divlja odlagališta

"Tijekom svih ovih godina zaprimili smo više od pet tisuća poziva građana, a uspješnost rješavanja na godišnjoj razini je veća od 80 posto ukupnog broja zaprimljenih predmeta. Zeleni telefon Udruge Sunce Split zaprima i rješava prijave s područja Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije", poručili su iz Sunca.

U Eko Zadru situacija za prošlu godinu znatno je drugačija jer se njima broj prijava prepolovio. Ukupno je bilo 47 različitih prijava i upita na Zeleni telefon, što je više od pola manje u usporedbi sa 2018. godini kada je bilo 115 prijava i upita, te nešto manje od pola u usporedbi sa 2019. godinom u kojoj su ukupno zabilježili 106 prijava i upita.

Najviše prijava je bilo vezano uz nepropisno odlaganje otpada u okoliš, potom gradnju, odnosno sumnje na bespravna nasipavanja obala te prijave vezane uz sječu drveća i šume. Najviše prijava svake godine bude na administrativnom području Zadra te na području bliže okolice pa je tako i ove godine prednjačio Zadar, a idući je bio Nin.

Od 47 prijava riješeno je 35, a deset je ostalo otvoreno. Otvorene se najčešće odnose na slučajeve divljih odlagališta na čiju sanaciju se zna čekati i preko godine dana te na prijave kod kojih još nema povratnih informacije od nadležnih ili od prijavitelja.

"Bez konkretnijih istraživanja, povećanja ulaganja u zaštitu okoliša i održivi razvoj uključujući i razvoj sustava koji će omogućiti prevenciju onečišćenje te pravovremene reakcije na slučajeve degradacije stanja okoliša, možemo i dalje samo nagađati i nadati se boljem sutra. Apsolutno svatko od nas ima odgovornost da doprinese zaštiti okoliša usvajanjem navika koje su okolišno pozitivne ili barem neutralne, ali treba istaknuti da je najveća odgovornost na privatnom i javnom sektoru", poručuje Željka Jurlina iz udruge Eko Zadar.

Nije na odmet napomenuti kako je upravo uništavanje okoliša jedna od mnogobrojnih prijetnji opstanku Europe, ali i svijeta zbog čega je EU iznio svoj Zeleni plan u kojem će se unaprijediti učinkovito iskorištavanje resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo, te obnovu biološke raznolikosti i smanjenja onečišćenja. U planu su ulaganja i dostupni financijski alati.

Prelazak na zeleno gospodarstvo

Europska unija do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent, a za to će biti potrebno ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš, poticanje industrija na inovacije, uvođenje čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika privatnog i javnog prijevoza, dekarboniziranje energetskog sektora, povećanje energetske učinkovitosti zgrada, suradnja s međunarodnim partnerima na poboljšanju globalnih standarda u području okoliša. Najviše će biti potrebno osvješćivanje građana da čuvaju okoliš.

Kako je najavljeno, EU će pružiti financijsku potporu i tehničku pomoć onima na koje će prelazak na zeleno gospodarstvo najviše utjecati, a to će učiniti u okviru mehanizma za pravednu tranziciju unutar kojeg će se u razdoblju od 2021. do 2027. godine mobilizirati najmanje 100 milijardi eura u najpogođenijim europskim regijama.

Uz USAID, Agenciju SAD-a za međunarodni razvoj, EU je financijski potpomagao djelovanje na zaštiti okoliša u Hrvatskoj i prije pristupanja Uniji. Tako se 2003. godine, u okviru projekta 'Osnaživanje Mreže Zelenih telefona' financiranog od strane Europske komisije, u Mrežu uključilo više hrvatskih okolišnih udruga.