Stanari u Karlovcu su očajni zbog najezde žutih mrava, donosi Dnevnik Nove TV. Žale se kako ih ima posvuda i prodiru u svaki kutak stana pa dugoročno ne pomaže ni dezinsekcija.
Građani su na mukama zbog neviđene opsade žutih mrava. U Hrvatskoj ih, inače, ima 30 do 40 vrsta, a dobar dio njih naprosto je posljednjih dana okupirao Karlovac.
"Borim se rukama i nogama. Imala sam ih u sobi, sudoperu, oko viseće i pipe u kupaoni i u kuhinji. U krevetu sam ih imala najviše", kaže Marija iz naselja Novi Centar u Karlovcu.
Problemi s invazijom pojavili su se prije tri godine. Iako je služba za deratizaciju odradila svoj dio posla, mravi se i dalje vraćaju.
"Nema gdje ih nema, hoćete između parketa, lajsni, okvira od vrata, prozora, iz roleta gore, terasa je puna. Kad se pošprica, nije da oni nestanu pa dođu za godinu dvije, nego ovih kao sve više i više ima. To je prestrašno", ispričala je Katarina Barić iz Novog Centra.
Raširili su se diljem grada, a stanari kažu da ih je nemoguće izbjeći.
"Ima ih dosta jer ih kod snahe i sina vidim u špajzi koliko god hoćete. To je problem koji dugo traje. To bi trebalo riješiti, ali cijeli taj dio od prizemlja pa do kata", kaže Jelica iz karlovačkog naselja Grabrik.
Stručnjaci pojašnjavaju kako su specifični po tome što imaju puno malih međusobnih kolonija.
"Ta vrsta faraonskih mrava najčešće dolazi u ljudske nastambe kroz građevinski materijal ili se tako nekako naseljava. Oni su porijeklom iz tropskih predjela i zapravo ne mogu preživjeti zimu kod nas. Tako da je to vrsta vezana isključivo uz kuće i dosta ih se teško riješiti", kaže Ana Ješovnik, kustosica zoologijske zbirke Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Klimatske promjene donijele su svoje pa nespecifične ugrize bilježe i liječnici. Građani se žale na peckanje i bolnost.
"Osim same lokalne reakcije koja može biti u obliku edema ili crvenila i slično, kao svaki drugi osip, može doći i do mjehura. Važno je naglasiti da taj mjehur koji izgleda kao opeklina ne smijemo razbijati nego trebamo pričekati da spontano prođe. Morat ćemo se na neki način usuglasiti s biolozima i epidemiolozima ukoliko izbiju veće epidemije", kaže doc.dr.sc. Ivana Prkačin, specijalist deromatogije i venerologije.