GRAĐANI SVE VIŠE ŠTEDE, POTROŠNJA RASTE U prvih 5 mjeseci 2017. Hrvati iz štednje povukli 8 milijardi da bi trošili

Građani su u prvih pet mjeseci povukli milijarde kuna sa svojih štednih računa kako bi mogli više trošiti. U tom je razdoblju promet u trgovini na malo skočio 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazali su podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Razlog većoj potrošnji je, između ostalog, manja štednja građana, na što je upozorio tjednik Lider. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, građani su na računima oročene štednje u svibnju imali oko 124 milijarde kuna, odnosno osam milijardi manje nego početkom godine. Kada se analiza proširi i na prošlu godinu, dolazi se do zapanjujućih rezultata. Naime, lani su građani povukli čak 10 milijardi kuna s oročenih štednih računa. Ako se taj trend nastavi, ljudi bi ove godine s tih računa mogli uzeti gotovo dvostruko više.

Prosječne kamate

- To je prije svega vezano za vrlo niske i padajuće kamatne stope, što je smanjilo poticaj za držanjem novca na štednim računima - rekao je Velimir Šonje, ekonomski analitičar. Prema podacima HNB-a za lipanj, prosječne kamate na oročene kunske depozite do jedne godine kreću se ispod jedan posto, a na razdoblje duže od dvije godine samo 1,78 posto.

Kako se štednja manje isplati, građani prebacuju novac sa štednih računa na tekuće kako bi imali više gotovine.

U prvih pet mjeseci ove godine iznosi na žiro i tekućim računima “podebljali” su se za 7,4 milijardi kuna, a prošle za 14,7 milijardi kuna.

Prije i poslije krize

- Građani se ponašaju drugačije nego što je bilo u godinama prije krize. Zbog čega rastu depoziti na tekućim računima, a istovremeno vidimo i pritisak na smanjenje oročenih depozita. To je prije svega zbog toga što već godinama imamo trend smanjenja kamatnih stopa, a s druge strane to je rezultat činjenice da se od početka 2015. godine oporezuju primici od kamata - rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Građani su dio većih iznosa na tekućim računima iskoristili i za potrošnju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet u trgovini na malo u lipnju veći je 7,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Time potrošnja raste nevjerojatnih 34 mjeseca zaredom.

“Jednim dijelom to je rezultat povećanja potrošačkog optimizma u posljednje dvije godine, ali i povoljnije promjene oporezivanja plaća početkom 2015. godine”, rekla je Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Porezna reforma

Rastu potrošnje pridonijele su i veće plaće, djelomično zbog poreznog rasterećenja, kojim se povećao neoporezivi dio plaće građana.

“Nova porezna reforma koja se počela primjenjivati u siječnju ove godine utjecala je na ostvareni godišnji rast prometa u trgovini na malo. Uz očekivano dobru turističku sezonu, procjenjuje se kako će se pozitivan trend rasta prometa u trgovini na malo nastaviti i u nadolazećim mjesecima”, dodala je Culi.

- Bez obzira na poboljšanje gospodarskog momenta, rasta plaće, porezne reforme i zapošljavanja, ipak možemo reći da je došlo do jedne promjene i opreznije potrošnje tijekom ovih šest kriznih godina - istaknuo je Šantić.

Iako svjedočimo pozitivnim trendovima u potrošnji, prošlogodišnji promet u trgovini na malo ipak je manji za 11 posto u odnosu na kriznu 2008. godinu. Međutim, ako građani nastave i dalje više trošiti, nećemo trebati dugo čekati da nadmašimo i krizne godine.