Građani u banke donijeli još 3,7 milijardi kuna, no evo zašto bi bilo dobro zadržati malo gotovine

Kako se približava trenutak uvođenja eura, tako se povećava i iznos kunske gotovine koju građani donose u banke da bi se automatski konvertirala u novu valutu. Na kraju studenoga, podaci su HNB-a, u optjecaju je bilo 23,7 milijardi kuna, što je 3,7 milijardi kuna manje nego mjesec dana prije. Na godišnjoj razini, pak, u studenome je iznos gotovog novca u optjecaju bio manji za 12,4 milijarde kuna ili 34 posto, a na kraju listopada godišnji pad iznosio je 9,3 milijarde kuna ili 25,3 posto.

- Taj bi se pad mogao dodatno produbiti do kraja godine, kao što je to bilo u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, a u kojima je iznos gotovine u optjecaju gotovo prepolovljen u godini uoči uvođenja eura, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura - objašnjavaju u HNB-u.

Doprinos turizma

Upravo je prelijevanja gotovog novca u banke jedan od razloga povećanog rasta ukupnih depozita stanovništva, koji uključuju depozitni novac, kunske štedne i oročene depozite te devizne depozite. Na kraju listopada ukupno su iznosili 267,7 milijardi kuna, što znači da su u godini porasli za čak 23,1 milijarde kuna ili 9,5 posto. To je više od porasta ostvarenog u prethodnoj godini kad je iznosio 20,7 milijardi kuna ili 9,2 posto i "zamjetno više od rasta u ranijim godinama". Uz kunska sredstva na transakcijskim računima tome najviše pridonose devizni depoziti. Njihov značajan rast u posljednjih godinu dana HNB povezuje "s oporavkom turizma i procesom pristupanja europodručju".

Iz središnje banke više su puta ponovili da je polaganje kuna na bankovne račune najjeftiniji i najjednostavniji način njihove konverzije u eure. Budući da građani još drže puno gotovine kod kuće, pozivaju ih da što prije deponiraju novac u banke i ne čekaju zadnje dane, "kako se ne bi stvarale gužve".

Određene tehničke teškoće ipak se očekuju oko Nove godine, što upućuje da nije zgorega zadržati malo gotovine, to više što će se dva tjedna potom još moći koristiti obje valute i još će se tri godine moći zamijeniti kovanice kune

Damir Krajac/Cropix

Već je uvelike u tijeku i predopskrba banaka novčanicama, koje će s Finom i Hrvatskom poštom imati znatnu ulogu u distribuciji novca. Prvi dan prodaje početnih paketića eurokovanica s hrvatskom nacionalnom stranom pokazuje veliko zanimanje građana: ukupno su ih kupili 155.233. No, određene tehničke teškoće ipak se očekuju oko Nove godine, što upućuje da nije zgorega zadržati malo gotovine, to više što će se dva tjedna potom još moći koristiti obje valute i još će se tri godine moći zamijeniti kovanice kune, a za papirnate novčanice nema ograničenja. Budući da u petak 30. prosinca banke, HNB i Fina prelaze na nove IT sustave, prilagođene euru, banke su najavile moguće zastoje. Digitalne usluge, poručio je HUB, bit će dostupne u smanjenom obujmu, uz povremene prekide u radu od kraja 30. prosinca te tijekom 31. prosinca i 1. siječnja.

Mogući zastoji

Tako će plaćanja zadana do 30. prosinca u 15 sati, primjerice, biti provedena isti dan, a nakon tog roka nalozi će biti provedeni u eurima sljedeći radni dan, u ponedjeljak 2. siječnja 2023. Također, izvan funkcije će biti pojedini bankomati, ali iz HUB-a ističu da će se građani moći koristiti bilo kojim bankomatom bez naknade od početka prosinca do 15. siječnja. U skladu s vlastitim planom prilagodbe, svaka banka klijente će na vrijeme informirati o dostupnosti digitalnih usluga i kartičnog plaćanja, a objavit će i interaktivne karte na kojima se može pronaći najbliži bankomat koji radi. Bankari vjeruju da će se sve brzo vratiti u normalnu.

Koliko su učestale kampanje proteklih mjeseci doista doprle do građana, ubrzo se će se pokazati, ali predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević nije baš zadovoljna. Ovih je dana posebno upozorila na najranjivije skupine građana, primjerice nepokretne i umirovljenike, kojima banke nisu ništa ponudile kako bi položili gotov novac na račune, osobito imajući na umu da je dio njih "informatički nepismen" i ne mogu pratiti kampanje putem interneta.

Također, smatra da bi moglo biti problema prva dva tjedna nakon uvođenja eura, kad će na snazi biti dvojni optjecaj, a trgovci će ostatak novca biti dužni vraćati u eurima. Izglednim smatra da neki to neće osigurati na vrijeme, pogotovo manje trgovine u manjim mjestima, pa će brojni građani dobivati natrag kune koje će onda sami morati konvertirati.