Građani u čak 16 baza podataka! Milanović: Oslobodit ćemo vas stajanja u redovima

ZAGREB - Vlada je danas donijela je odluku o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnog sektora, koji bi građane trebao lišiti čekanja u redovima.

Analize pokazuju, tvrdi potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike Milanka Opačić, da u javnom sektoru postoji čak oko dvije tisuće raznih baza podataka, no one nisu međusobno povezane i umrežene. Podaci o svakom građaninu upisani su u 16 različitih evidencija, no ni one nisu uvezane, pa se ne treba čuditi da građani sate i sate troše na nepotrebnu papirologiju. Sve to i državi znatno otežava posao, posebno u situaciji kada nastoji ostvariti što je moguće veće uštede u proračunu .

„Na informatizaciji javnoga sektora dosad se radilo dosta, ali učinak je slab. Dovoljno o tome govori već i podatak da se isti podaci o građanima nalaze u 16 evidencija“, poručio je ministar uprave Arsen Bauk.

„Naš posao je da građane oslobodimo gnjavaže stajanja u redovima, primjerice, vađenja domovnice iako imaju osobnu iskaznicu“, ocijenio je premijer Zoran Milanović.

Država je danas otišla korak dalje u naplati svojih potraživanja od posrnulih tvrtki, pa je prihvatila prijedlog da svoja potraživanja od Industrogradnje namiri „sjedanjem“ na njenu 16-katnicu u Savskoj 66 u Zagrebu. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, radi se o dugu Industrogradnje prema Poreznoj upravi od 105 milijuna kuna, čemu još valja pribrojiti i tri milijuna na ime troškova postupka. Od tog iznosa, 70 milijuna kuna odnosi se na glavnicu, a 35 milijuna na kamate.

„Time se pokušava zatvoriti taj dug. No, prošlo je dosta vremena, pa ćemo morati ponovno procijeniti vrijednost zgrade. Stoga je dogovoreno da se još jednom izvrši procjena kako bi se dug mogao namiriti iz vrijednosti zgrade“, poručio je Linić.

No, da slučaj dugovima opterećene Industrogradnje neće biti izoliran, naznačio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. U budućnosti bi, naime, država slična potraživanja koja ima prema drugim tvrtkama mogla namiriti na isti način – „sjedanjem“ na njihove nekretnine.

„Idemo u formiranje nekretninskog fonda“, kazao je Čačić.

„Ovo nikoga ne raduje, pa ni Vladu jer ona nije nekretninski fond, no takav je zakon“, zaključio je Milanović.

Vlada je prihvatila i sklapanje sporazuma s Albanijom o namiri duga koje ta zemlja ima prema našoj. Radi se, objasnio je Linić, o nešto manje od 5,5 milijuna ameirčkih dolara, na koje Hrvatska ima pravo na ime duga koji je Albanija imala prema bivšoj Jugoslaviji. Ugovorom s Tiranom predviđa se njegova otplata u četiri polugodišnje rate, koje će u Hrvatsku stizati krajem ožujka i krajem rujna.

Iako su pregovori o ulasku u EU završili, Hrvatska nastavlja s usvajanjem naknadno donesene pravne stečevine Unije. Ove je godine u planu, kazala je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, usvajanje 55 takvih zakona, te donošenje 171 podzakonskog akta i niza provedbenih mjera, poput strategija i akcijskih planova. Ministrica zaštite okoliša Mirela Holy zatražila je da se na popis zakona koje treba usvojiti uvrsti novi Zakon o rudarstvu, što je nedavno najavio Čačić.

Premijer Milanović istakao je, pak, da će usvajanje fiskalnog pakta u EU imati velikog utjecaja na Hrvatsku . O njemu se u pristupnim pregovorima nije razgovaralo, pa će zato građane trebati informirati što im on donosi, poručio je Milanović, koji je ovog tjedna sudjelovao na sastanku europskih čelnika.