ZAGREB - U Hrvatskoj se trenutno provode projekti sufinancirani iz europskih fondova ukupno vrijedni približno pet milijardi kuna, a plan za iduću godinu je podići taj iznos na 11 milijardi kuna, rekao je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.
Provedba sufinanciranih projekata odvija se sporije od ugovaranja, a ubrzanje je strateški Vladin prioritet jer će fondovi EU-a biti glavni izvor financiranja javnih projekata, rekao je Grčić na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, provedba najviše zapinje u otezanju postupaka javne nabave, najviše zbog žalbi te zbog krize građevinarstva. Neslužbeno se pak doznaje da su problem i slabije pripremljeni projekti.
Hrvatska je po njegovim riječima koncem studenoga bila u plusu 32 milijuna eura u novčanom toku s Europskom unijom, u čiji je proračun ove godine uplatila 423,6 milijuna eura, a povukla 455,4 milijuna eura.
Očekuje se i uplata avansa na temelju prihvaćenih operativnih programa tako da bismo sumarno mogli biti u plusu od 90 milijuna eura, kaže Grčić.
Podsjetio je da je Europska komisija prihvatila oba hrvatska operativna programa - Konkurentnost i kohezija čime je otvoren put za korištenje 6,9 milijardi eura i Učinkoviti ljudski potencijali s mogućnošću povlačenja 1,6 milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2020. godine.
Hrvatska u istom tom razdoblju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ima priliku povući više od dvije milijarde eura, a iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo 252,6 milijuna eura.
Ukupna svota iz svih tih izvora je 10,6 milijardi eura i to je novac koji bi Hrvatskoj trebao omogućiti novi investicijski ciklus, kaže Grčić.
Govoreći o velikim infrastrukturnim projektima za koje se raspisivanje natječaja za izvođenje radova planira do kraja rujna 2015. godine, a sufinancirani su unutar programa Konkurentnost i kohezija, spomenuo je drugu fazu razvoja Zračne luke Dubrovnik s vrijednošću 1,3 milijarde kuna, razvoja riječke vodno-komunalne infrastrukture (851,5 milijuna kuna), regionalni centar gospodarenja otpadom Piškornica (614,1 milijun kuna) itd. Takvih projekata sve skupa je 15, ukupno vrijednih 4,8 milijardi kuna, kaže Grčić.
Dodaje i da se do kraja rujna iduće godine očekuje raspisivanje niza javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za Operativni program Konkurentnost i kohezija, ukupno vrijednih 4,9 milijardi kuna.
Grčić je i danas ponovio da se financijski efekti ulaska Hrvatske u EU ne mogu očekivati prerano, već treba pričekati da novac počne pristizati za projekte u realizaciji. Njegovi grafikoni pokazuju da vrijednost ugovorenih EU projekata raste brže od vrijednosti ukupnih isplata te da je sadašnja Vlada uspješnija od prethodne u korištenju EU-ovih fondova.
Ujedno je predstavio internetsko odredište http://www.strukturnifondovi.hr na kojem se nalazi pregled projekata, natječaja i druge informacije o EU-ovim fondovima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....