Grčka izlazi iz eura, a vi ste tamo na godišnjem? Pa ljetujte u Hrvatskoj!

Ako Grčka izađe iz eurozone, što će to značiti za zemlje u eurozoni koje su u dugovima? A što će značiti za zemlje u okruženju, uključujući Hrvatsku?

Željko Lovrinčević, neovisni ekonomist:

Država u dugovima je relativan pojam jer ima mnogo država koje su u velikim dugovima, ali nisu u krizi jer uspješno vraćaju dugove, imaju stabilna gospodarstva. Međutim, izlazak Grčke najsnažnije bi pogodio periferne zemlje eurozone, dakle Španjolsku, Portugal, Italiju, Irsku... Pritisak tržišta, a u najvećoj mjeri tržišnih špekulanata, prebacio bi se na te zemlje, pa bi rastao i pritisak na njihove državne obveznice. Rasla bi i premija rizika za te zemlje, isto kao i nas male zemlje u okruženju. U slučaju izlaska Grčke iz eurozone i, slijedom toga, prebacivanja pritiska na te periferne zemlje, pogotovo bismo bili ugroženi mi i Mađarska, jer nam je Italija, primjerice, jedan od glavnih trgovinskih partnera. U recesiju su ušli i Slovenija, BiH, odnosno više od 50 posto naših vanjskotrgovinskih partnera, praktički svi osim Austrije i Njemačke. A na male zemlje se svaka, pa i najmanja promjena, bilo dobra ili loša, odražava dvostrukom jačinom. Ljudi su zaboravili da je to dvosmjerna cesta. Kada velikima ide dobro, malima ide još bolje, ali je, nažalost, i obrnuto.

Što će izlazak Grčke iz eurozone značiti za moju ratu kredita u eurima? A što za moju ratu kredita u švicarcima?

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke:

Koliko bi izlazak Grčke iz eurozone utjecao na devizno tržište, ovisi najviše o tome hoće li čelnici eurozone brzo ugraditi mehanizam od širenja rizika na Španjolsku, Portugal i Italiju. Ako se rizik poveća i na te tri zemlje, to će u potpunosti ugroziti eurozonu. U tom bi slučaju snažno porastao kamatni trošak za banke, pa samim time u najboljem slučaju kamatne stope na kredite u eurima ne bi padale. Međutim, Hrvatska narodna banka ima dobre instrumente i pričuvu da neutralizira eventualnu destabilizaciju kune. Kad je riječ o franku, on ovisi o kretanju eura na tržištu. Sada je odnos 1,20 franaka za jedan euro. Međutim, više je razloga zbog kojih bi Švicarska narodna banka trebala braniti svoju valutu kako ne bi narasla zbog pada eura. U slučaju rasta franka, švicarsko gospodarstvo će pasti i pretrpjeti velike gubitke, što se gotovo dogodilo lani, pa je upravo Švicarcima u najvećem interesu da to ne dopuste.

Što je sada najbolje napraviti sa štednjom u eurima?

Zdeslav Šantić:

U ovim nesigurnim vremenima treba minimalizirati valutne rizike. Drugim riječima, treba štedjeti u valuti u kojoj se troši. U Hrvatskoj je to kuna. Onome manjem broju ljudi koji imaju više ušteđevine preporučuje se da dio štednje u eurima prebace u nekoliko drugih valuta, dakle ne stavljati sve u istu košaru. Ali Hrvatska narodna banka, ponavljam, ima dovoljno jake instrumente da neutralizira destabilizaciju kune u slučaju da euro bude ugrožen. Ipak, mislim da se taj najgori scenarij neće dogoditi.

Hoće li zbog ovog novog vala krize u Europi još više pasti standard građanima Hrvatske?

Željko Lovrinčević:

Hoće. I to zato što se na leđa građana prebacuje glavnina poreznog tereta. Standard će pasti za 3 do 3,5 %, što je jako velik pad, a to će biti posljedica rasta cijena i nezaposlenosti. Standard će pasti više nego BDP! Izvoz će stagnirati, a možda i blago pasti jer su naši glavni trgovinski partneri potonuli u recesiju. Ljudi ponekad ne shvaćaju da i naoko za nas nebitna stvar itekako snažno utječe na gospodarstvo Hrvatske i ostalih malih, posebice tranzicijskih zemalja. Primjerice, neredi u Španjolskoj, izbori u Francuskoj ili Njemačkoj... To je lančana reakcija. Plaćamo cijenu turbulencija u Europskoj Uniji.

Mogu li ići u Grčku na godišnji ili da je izbjegavam? Trebam li izbjegavati i Španjolsku, Italiju te druge zemlje koje su u dugovima?

Boris Teški, predsjednik Uprave Adriatica.net-a:

Ne vidim niti jedan razlog da izbjegavate te zemlje. Malo je vjerojatno da će kriza koja sada potresa te zemlje eskalirati u neki kaos. Povremeno s malo većom, a povremeno s malo manjom žestinom, kriza će trajati sigurno još i ovu godinu. Naravno, uvijek postoji opasnost da preko noći, zbog neke iskre, situacija postane kaotična, no nadam se da se to neće dogoditi. Dokaz tome je činjenica da je u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji kriza bila prisutna i lanjske turističke sezone, ali ona uopće nije utjecala na dolazak turista i borbu turističkih radnika tih zemalja za svakog gosta. Dapače, Grčka će se vjerojatno, kao i lani, subvencijama, odnosno mnogo nižim cijenama boriti za svakog turista, kao što je činila i Španjolska. Podsjećam da se Španjolska upravo lani počela vraćati među turističke lidere nakon početka krize 2008., a obje te zemlje prošle su godine imale veći rast u turizmu nego Hrvatska.

Što da napravim ako Grčka izađe iz eura dok sam tamo na godišnjem?

Trebam li uopće uzimati eure ili sve plaćati kreditnim karticama?

Zdeslav Šantić:

Ha, ha! Na to pitanje stvarno ne znam odgovor. Čini mi se da će se puno građana ove godine odlučiti ostati u Hrvatskoj. Ipak mislim da se neće dogoditi taj najgori scenarij jer bi on najviše pogodio upravo Grke.

Željko Lovrinčević:

Hmm... Grčka ove sezone neće izaći iz eurozone. Ako se to i dogodi, dogodit će se polako, kontrolirano, kroz jedno duže razdoblje. Ostale zemlje zbog sebe ne bi dopustile da se to dogodi brzo i nekontrolirano. A ako ipak, što je malo vjerojatno, iz nekog razloga sve izmakne kontroli, pozivam građane da ljetuju u Hrvatskoj.