Grčka: Tko otkuca utajivača, bit će oslobođen plaćanja poreza

ZAGREB/ATENA - Grčki taksisti i vlasnici benzinskih crpki posljednji su u nizu koji su krenuli u jednodnevni štrajk kako bi izrazili svoj protest protiv novog poreznog zakona . On ih prisiljava, kao i vlasnike kioska te prodavače voća i povrća na tržnici, da kupcima izdaju račune. Na taj način vlasti žele zavesti red u plaćanje poreza i time povećati prihode u državnoj blagajni.

Pod snažnim pritiskom partnera iz Europske Unije, Vlada premijera Georgesa Papandreoua pripremila je nove, drakonski izmijenjene porezne zakone koji će Parlamentu biti predstavljeni 23. ožujka, a na snagu će stupiti čim bude usvojen. Lideri EU spremni su pomoći posrnuloj članici eurozone, ali samo ukoliko je prethodno spremna pomoći sama sebi. Novi porezni zakoni trebali bi osigurati značajan rast prihoda, a na meti su se ponaprije našli bogatiji slojevi, vlasnici nekretnina i imućna pravoslavna crkva.

Porez na kuću 100.000 eura

Grčka crkva, naime, jedan je od najvećih vlasnika nekretnina u zemlji, a do sada je uglavnom bila oslobođena plaćanja poreza. Prema novom zakonu, na imovinu u svom vlasništvu sada bi plaćala porez od 20 posto. Na udaru poreznika bit će svi vlasnici luksuznijih kuća, onih čija je vrijednost veća od 400.000 eura.

Godišnji porez iznosi od 0,1 posto do čak dva posto na kuće kojima cijena premašuje pet milijuna eura. To znači da će vlasnici kuća iznad pet milijuna eura godišnje morati plaćati porez od najmanje 100.000 eura. Porezne škare ubuduće neće izbjeći ni oni koji ostvare zaradu na tržištu kapitala, a više će se oporezivati i dividende. Kako je grčke vlasti posebno mučilo masovno izbjegavanje plaćanja poreza, pa se procjenjuje da je siva ekonomija iznosila više od 30 posto BDP-a, posebna pozornost posvećuje se uvođenju kulture plaćanja poreza.

Svi moraju dati račune

Tako će građani u godišnjim prijavama poreza na dohodak, primjerice, morati prilagati račune za robu ili usluge kako bi dobili odbitak, a posebne nagrade, pa čak i porezni oprost, čekaju sve one koji prijave prekršitelje.

Dok Vlada Georgea Papandreoua obavljaju domaću zadaću, od europskih partnera očekuje da donesu čvrst plan pomoći Grčkoj. Na taj način umanjio bi se pritisak na financijskom tržištu i smanjila kamatna stopa koju ta zemlja mora platiti prilikom posuđivanja novca. Trenutačno je ona duplo veća od one koja plaća Njemačka.

Kako je Grčka došla na loš glas i ulagači nisu sigurni hoće li biti u stanju financirati sve obveze, pa su obveznice te zemlje spremni kupiti samo po visokoj cijeni. A samo ove godine Grčka mora vratiti više od 50 milijardi eura. Grčki premijer već mjesecima ponavlja da će zemlja biti u stanju vratit svoj dug ako novac bude mogla kupovati po fer cijeni, kao i druge zemlje eurozone.

Prvi preduvjet za to je uvjerljiv plan pomoći iz EU. . Ukoliko on ne bude zadovoljavajući, Grci su dali nasluti da će se obratiti MMF-u za pomoć.