Grčki scenarij: Pada standard, jača kriza i nezaposlenost

ZAGREB - Kako bi spriječili potpun raspad državnih financija, desetak milijuna Grka sljedećih će godina živjeti mnogo teže nego sada: njihova kupovna moć znatno će pasti, a dolazak boljih vremena čekat će godinama. To je dio uvjeta na koji Atena mora pristati ako želi dobiti 100 do 120 milijardi eura pomoći od Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) i Europske Unije (EU), o čemu se jučer pregovaralo.

PDV na 23%

Atena će dobivanje “paketa pomoći” skupo platiti. Među ostalim, morat će prihvatiti novo povećanje stope PDV-a, ovaj put najvjerojatnije na 23 posto, pa će Hrvati i Grci plaćati istu stopu tog poreza na potrošnju. Ako se uzme u obzir da su grčke vlasti nedavno povisile PDV na 21 posto, ne treba se čuditi što se tamošnjim građanima i poduzetnicima ledi u krv u žilama na najavu novog rasta poreznog opterećenja. To će, kažu, za njih biti “poljubac smrti”.

- Te mjere su smrtnosne. Promet u našoj trgovini već se smanjio, a novi rast PDV-a će nas ubiti - požalio se Reutersu Giorgos Basdekis, vlasnik trgovine namještaja u Ateni.

- Ako vlada ponovno poveća PDV, ni živa duša više neće zakoračiti u ovu trgovinu - nadovezao se jedan prodavač vaza i svijeća u grčkoj metropoli.

Vlada će morati ukinuti dodatke koje Grci primaju na plaću u vidu božićnica i regresa, a koje u praksi znače da Grci dobiju dvije dodatne plaće godišnje. Nadalje, upozoravaju u grčkim sindikatima, morat će na tri godine zamrznuti plaće u javnom sektoru. Cilj tih mjera je smanjenje proračunske potrošnje za 24 milijarde eura ili oko deset posto grčkoga BDP-a, što mnogi već smatraju nemogućom misijom!

Spašavaju eurozonu

Ako se te mjere provedu, grčke bi javne financije trebale kročiti putem oporavka. No, ekonomisti upozoravaju da će one ubiti osobnu potrošnju, koja je glavni generator gospodarskog rasta, i Grčku gurnuti još dublje u recesiju. Zbog toga analitičari očekuju da će pad gospodarske aktivnosti u toj zemlji ove godine biti i veći od lanjskih dva posto, dok će vojska nezaposlenih, a time i socijalni nemiri, i dalje rasti.

Desetljeća rastrošnog života i “friziranja” statistika Atenu je već stajalo gubitka kredibiliteta. Ne treba se stoga čuditi tome što grčki partneri u EU inzistiraju na oštrim rezovima. Rezanjem potrošnje u Grčkoj oni ne spašavaju samo svoju najjužniju članicu, nego i eurozonu u cjelini.