Grlić Radman: ‘Jednakopravnost je bila ključna za postizanje Daytonskog sporazuma‘

Utemeljenje BiH na načelu jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda bilo je odlučujuće za uspješno zaključivanje Daytonskog sporazuma u prosincu 1995., izjavio je u utorak šef diplomacije Gordan Grlić Radman na međunarodnoj konferenciji "Nasljeđe mira - 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma".

"Samo na toj osnovi je bilo moguće od pregovarajućih strana dobiti potporu za okončanje rata i za uspostavu teritorijalno integrirane, multinacionalne Bosne i Hercegovine", rekao je Grlić Radman, ističući da je puna provedba Daytonskog sporazuma i dalje "njezino sidro stabilnosti i mira".

Po njegovim riječima, ono što je BiH danas potrebno je više suradnje, a manje podjela i istaknuo da njezina stabilnost i funkcionalnost uvelike ovisi o jednakopravnosti Bošnjaka, Srba i Hrvata.

"Ukoliko se ta jednakopravnost ne bude poštivala, ona će i dalje biti uzrok napetosti, izostanka funkcionalnosti države i mogućih kriza", upozorio je ministar vanjskih i europskih poslova.

Pritom je istaknuo da nije na djelu borba između triju naroda već da se borba odvija između onih koji žele zatrti tu jednakopravnost i sebe nametnuti drugima i onih koji nude put naprijed prema europskim modelima decentralizacije i federalizma u kojima se na razlike gleda kao na snagu, a ne slabost.

"Jednakost svih konstitutivnih naroda se ne može osigurati bez prijeko potrebne reforme Izbornog zakona. Njegova reforma bi trebala omogućiti prevladavanje blokada u funkcioniranju države čime bi se napravio odlučujući korak prema političkoj stabilnosti zemlje", ocijenio je Grlić Radman.

On je rekao da Hrvatska podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine kao suverene i ujedinjene zemlje.

"Hrvatska, kao potpisnica Daytonskog sporazuma te susjedna i prijateljska zemlja, gaji poseban interes i odgovornost prema boljitku Bosne i Hercegovine i stoga je predana i u potpunosti podržava njezin teritorijalni integritet kao suverene i ujedinjene zemlje te jednakopravnost triju konstitutivnih naroda", rekao je Grlić Radman.

U svom je govoru na konferenciji upozorio na opasnosti i unitarizma i separatizma.

"Ovdje želim biti vrlo jasan: i separatističke i unitarne tendencije su jednako opasne za BiH jer obje poriču samu srž BiH: njezinu povijest, sadašnjost i budućnost", rekao je Grlić Radman.

Šef diplomacije jasno je dao do znanja da smatra da je proces euroatlantske integracije ključan za stabilnost, sigurnost, prosperitet i demokratsku preobrazbu BiH.

Podsjetio je da Daytonsko-pariški mirovni sporazum bio "dugo očekivano svjetlo na kraju mračnog i zastrašujućeg tunela - najkrvavijeg rata u Europi nakon Drugog svjetskog rata".

"Bio je to rezultat istinskih euroatlantskih napora. Ispregovaran je u SAD-u, potpisan u Europi, a kasnije ga je usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a", rekao je ministar, dodajući da ga se može smatrati "povijesnim".

Napredak BiH na putu reformi i prema članstvu u EU i NATO-u nije samo najbolja investicija u budućnost zemlje, već i način da se premosti težak teret prošlosti, ocijenio je šef diplomacije i poručio da će Hrvatska i dalje snažno podržavati BiH u njezinoj ambiciji za članstvo u EU.

"Stabilnost BiH je od najveće važnosti za sve njoj susjedne države i cijelu Europu", rekao je ministar.

Zaključio je da BiH zaslužuje našu pažnju, razumijevanje i potporu te da, kao multinacionalna država, neće postići političku stabilnost i gospodarski razvoj ukoliko politička prava njezinih naroda ne budu zajamčena, kao što je to prije 25 godina bilo zamišljeno Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom.

Pritom je otišao u povijest kako bi podsjetio da su se preduvjeti za sklapanje Daytonskog sporazuma i uspostavu mira prvo morali postići na terenu.

Kazao je da se BiH sjeća potpore koju joj je dala Hrvatska, jedna od prvih država koja je priznala njezinu neovisnost, u najtežem razdoblju agresije srbijanskog režima Slobodana Miloševića te da je Zagreb pružio utočište za više stotina tisuća izbjeglica od kojih su 70 posto bili Bošnjaci.

"Hrvatska je i spriječila pad Bihaća, UN-ove sigurne zone, i ponavljanje genocida u Srebrenici (...) povijesna je činjenica da je Hrvatska bila ključna za opstanak BiH kao neovisne države", zaključio je šef hrvatske diplomacije.