Guardian opet o navodnoj brutalnosti hrvatske policije: ‘Dok svijet pokušava spasiti Afganistance, oni ih tuku‘

Ugledni britanski list The Guardian još jednom je objavio veliki članak u kojem se osvrće na navodnu brutalnost hrvatske policije u postupanju s migrantima na granici s BiH.

Članak počinje uvodom kako se saveznici trude evakuirati tisuće iz Afganistana, dok u isto vrijeme Hrvatska tjera one koji su ranije pobjegli iz Afganistana u strahu od talibanske strahovlade, a policajci ih nerijetko i pljačkaju te ih potiskuju da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, odakle su ilegalno ušli u našu zemlju.

Guardianovi novinari prikupili su svjedočanstva brojnih migranata koji tvrde da imaju neugodna iskustva s hrvatskom policijom, a objavili su i "ekskluzivno izvješće" Danskog vijeća za izbjeglice u kojem se navodi da je samo u razdoblju od 16. do 29. kolovoza zabilježeno 60 ilegalnih "pushbackova" migranata iz Afganistana koji su se pokušavali dočepati Europske unije. Kako navodi list, svaki takav postupak policije je kršenje Deklaracije o ljudskim pravima, Ženevske konvencije te europskih propisa, jer se nikome ne smije oduzeti pravo na zakonsku proceduru pri traženju azila.

Navodni prekršaji dogodili su se nakon pada Afganistana u ruke talibana, u vrijeme dok su se, kako piše list, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Španjolska, Italija i druge zemlje borile kako spasiti što više ugroženih Afganistanaca.

Afganistanci tvrde kako ih je hrvatska policija brutalno napala i ponižavala te da im je namjerno uništavana oprema poput mobilnih telefona. Većina ih je, ističe Guardian, bila maloljetna, a htjeli su zatražiti azil, no to im navodno nije dozvoljeno.

- Dvanaest puta smo otjerani s hrvatske granice. Policija nam je ukrala novac i mobitele. Zadnji puta smo otjerani u noći između 20. i 21. kolovoza. Afganistan je pao u ruke talibana, a mi bježimo već gotovo pet godina i umorni smo - rekao je 25-godišnji Zihaul al-Haqq koji je sa suprugom Malikom iz Afganistana izbjegao još 2016.

List istče kako su Afganistanci trenutno najčešći migranti na takozvanoj balkanskoj ruti koja kroz Bugarsku i Sjevernu Makedoniju, preko Srbije, BiH i Hrvatske te Slovenije, vodi do Italije pa dalje u EU.

Na putu je i 18-godišnji Abbas koji je iz Ghaznija pobjegao još 2018.

- Talibani su mi tada pobili obitelj. Ne mogu se vratiti, zapeo sam ovdje u Bosni. Prije tjedan dana hrvatski su me policajci zaustavili kod Rijeke. Pretukli su me i ukrali mi mobitel, a onda me protjerali u Bosnu - pojadao se mladić.

Optužbe na račun ponašanja hrvatskih policajaca prema migrantima nisu novost. Organizacije godinama upozoravaju na kršenje pravila, a pojašnjenje je u više sučajeva tražila i Europska komisija. Guardian podsjeća da su prošlog travnja objavili istraživačku priču o seksualnom zlostavljanju Afganistanke koja je pod prijetnjom nožem navodno bila primorana skinuti odjeću. Iz MUP-a uvijek dolaze oštri demantiji takvih priča te tvrdnje da policija mora štititi državne granice od ilegalnih migracija.

- Imamo iskustvo iz 2015. kada se mnogo migranata predstavilo kao Sirijci, iako to nisu bili, samo da bi dobili povoljniji tretman. Naučili smo lekciju - kazali su britanskom listu iz Ministarstva.

U međuvremenu, u Bruxellesu se razgovara o tome kako se pripremiti na jednu od najdramatičnijih humanitarnih kriza u novijoj povijesti. Vjeruje se da bi pola milijuna Afganistanaca moglo pobjeći iz zemlje do kraja godine, a tisuće su već na putu. Mnogi od njih mogli bi završiti na balkanskoj ruti.

Podaci UN-a ukazuju da će među tražiteljima azila na Balkanu uskoro biti daleko više Afganistanaca nego pripadnika bilo koje druge nacije. Turska je izgradila zid, Pakistan ih odbija, nisu dobrodošli u Grčkoj, a ni Hrvatska nije gostoljubiva.

- Zabrinjavajuće je što im se uskraćuje pravo da traže međunarodnu zaštitu - kažu stručnjaci pozivajući EU da osigura razumne mjere na granicama te da ne onemogućuju migrantima pravo da zatraže zaštitu odnosno azil.

Ipak, profesor s Kraljevskog koledža u Londonu Antonio Gustiozzi smatra kako Europu treba razumjeti jer je sustav azila proteklih godina rastegnut do krajnjih granica.

- Ako se broj Afganistanaca u našim zemljama poveća čitav sustav bi se mogao raspasti, ostavljajući ugrožene one kojima je život doista u opasnosti - rekao je.