HDZ najjači, SDP drugi, Možemo raste: Pogledajte liste najpozitivnijih i najnegativnijih političara

Odgovor na pitanje kako je sve što se događalo u travnju utjecalo na rejting stranaka i političara donosi RTL u novom CRO Demoskopu.

HDZ je i dalje prvi izbor s potporom od 26,7 posto. Iako uz blaži pad rejtinga, 26,8 posto imali su prije mjesec dana, vladajuća je stranka zadržala značajnu prednost pred SDP-om koji, vidimo, bira svaki peti građanin (19,6 posto). Podsjećamo, u travnju je SDP imao podršku od 19,3 posto. Treću poziciju, uz nešto veću potporu u odnosu na mjesec prije (8,2 posto), zadržala je platforma MOŽEMO! (9,1 posto).

Blizu su im obje desne oporbene opcije. Domovinski pokret, uz rast rejtinga, bira 8,2 posto građana, u odnosu na 7,9 posto prošli mjesec, a Most, uz pad, nešto iznad 7 posto (7,1). Prije mjesec dana imali su podršku od 7,6 posto.

Svi ostali daleko su ispod toga. HSS ima manje od 2 posto (1,6 posto), a isti rejting ima stranka preminulog gradonačelnika Bandića. Slijedi IDS (1,3 posto), pa HNS (1,2 posto)...

I FOKUS i CENTAR su na tek 1 posto (prije mjesec obje stranke su bile na 1,3 posto podrške), svi ostali su ispod toga, a neodlučnih je nezanemarivih 14,6 posto!

Pozitivci

Jedan drugoga optužuju i prozivaju, teško je naći temu oko koje se slažu, a posvađani duo koji vodi državu i dalje drži vrh ljestvice.

Najviše ispitanika, više od petine, bira predsjednika Republike koji u odnosu na travanj bilježi pad rejtinga (21,1 posto). Podsjećamo, prije mjesec dana 22,7 posto građana za najpozitivnijeg političara biralo je Zorana Milanovića.

Slično kao tada, premijera Andreja Plenkovića u svibnju najpozitivnijim smatra 17 posto građana. Nakon dvojice predsjednika na ljestvici je duga praznina jer iako je treći izbor, Tomislava Tomaševića bira manje od 5 posto ispitanika (4,3 posto), što je ipak rast u odnosu na mjesec prije (3,8 posto).

Tek nakon njega je Peđa Grbin (3,8 posto) kojemu je rejting u mjesec dana pao, u travnju je to bilo 4,1 posto.

Slijedi Zdravko Marić (2,8 posto), pa Miroslav Škoro (2,6 posto), u top deset stigla je i SDP-ova Biljana Borzan (1,7 posto), dok ministra Beroša, kojeg oporba želi opozvati, najpozitivcem vidi manje od 2 posto građana (1,5 posto).

Zato je Nitko i dalje popularan, ovoga mjeseca zapravo najpopularniji (21,6 posto).

Negativci

Odlazimo do ljestvice na kojoj se političari ne žele vidjeti, a vrh i ovog mjeseca drži isti dvojac kao i na prestižnoj ljestvici. Samo je redoslijed obrnut.

Najviše ispitanika, više od četvrtine, poručuje Andreju Plenkoviću (26,2 posto) da je najnegativniji političar. Ovo je ujedno premijerov najlošiji rejting u proteklih godinu dana. Podsjećamo, prošloga mjeseca ga je najnegativnijim političarem smatralo 25,3 posto ispitanika.

Blagi pad negativnog doživljaja bilježi predsjednik Milanović, u takvom ga svjetlu u svibnju vidi 16 posto građana. Prije mjesec dana to je bilo 16,4 posto.

Prošlog je mjeseca treći predsjednik u državi, Gordan Jandroković za 4,8 posto građana bio treći izbor, a sada je s 4,7 posto četvrti. Zato su na poziciju trećeg najnegativca građani odabrali Milorada Pupovca (4,9 posto) s kojim predsjednik otvoreno ratuje, a premijer ga brani. Prije mjesec dana, 3,7 posto ispitanika je Pupovca vidjelo kao najnegativnijeg političara.

Slijede Miroslav Škoro (1,9 posto) pa Vili Beroš (1,3 posto) i Peđa Grbin (1,3 posto), a tu je i dalje i Vladimir Šeks (1,2 posto) koji zaziva opoziv predsjednika Milanovića. Da su negativni svi poruka je 12 posto građana.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Stigli smo i do školskih ocjena: slično kao u travnju: trojka Uredu predsjednika i dvije dvojke za Vladu i Sabor. Pantovčaku najbolje ocjene daju birači SDP-a, a Vladi birači HDZ-a, no i kod jednih i kod drugih petice su rijetkost.

I u svibnju među ispitanicima dominira pesimizam oko smjera kretanja zemlje. Petina građana (20 posto) smjer ocjenjuje dobrim dok ih 67,1 posto smatra da idemo u pogrešnom smjeru.

Napomena: Istraživanje je za RTL ekskluzivno provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika od 3. do 6. svibnja. Standardna greška uzorka je +/- 2, 7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.