NEKAD I SAD

HDZ-OVI PRVACI VRLUDANJA U samo 24 dana veliki prevrat: Od mržnje do ljubavi i natrag

Što zapravo misli ‘pravi’ Darko Milinović? Kakav bi govor povodom opoziva premijera održao ‘autentični’ Šuker? Bi li nas ‘iskreni’ Milošević uvjeravao da ima 76 ruku? A koga bi pak slijedio ‘vjerodostojni’ Reiner? I kojeg to Tomu podržava ‘vjerni’ Butković?
S lijeva na desno: Darko Milinović, Oleg Butković, Domagoj Milošević, Ivan Šuker i Željko Reiner
 EPH

U samo dvadeset i četiri dana pet visokopozicioniranih HDZ-ovaca istaknulo se u pretrčavanju sa stranačkih margina među Karamarkove promotore i zaštitnike, pa opet nazad u tabor kontra dosadašnjeg šefa HDZ-a. Ekstremna vrludanja bez smjera, jasnih stavova i poruka odigrala su se u iznimno kratkom razdoblju, od subote 28. svibnja, kad je održan Opći sabor HDZ-a, pa sve do ponedjeljka 20. lipnja, kad je pak raspušten Hrvatski sabor. U tom kratkom periodu mnogi su se pitali: Što zapravo misli ‘pravi’ Darko Milinović? Kakav bi govor povodom opoziva premijera održao ‘autentični’ Ivan Šuker? Bi li nas ‘iskreni’ Milošević uvjeravao da ima 76 ruku? A koga bi pak slijedio ‘vjerodostojni’ Željko Reiner? I kojeg to Tomu podržava ‘vjerni’ Butković? No, takvo ponašanje nije ništa novo na domaćoj političkoj sceni, ali ovaj put je upečatljivo jer HDZ-ovci nemaju vremena, pa se Karamarkov put od vrha do dna doslovno odigrao u dvadesetak dana. Sad dolazi novi predsjednik, starog su u svom stilu HDZ-ovci brzo pospremili u ropotarnicu i krenuli s pripremama: treba brzo odaslati novu poruku, osigurati poziciju. Ugledni kolumnisti, pa i Vladimir Šeks, prozivaju ovih dana HDZ-ovce zbog dosadašnje takozvane ‘kolektivne šutnje’. Šeks je također ustvrdio da je Karamarko deintelektualizirao stranački vrh. “Brojne je misleće ljude potjerao ili marginalizirao”, kazao je Šeks.

ODSAD RAZMIŠLJAJU

Međutim, i mlade stranačke snage Tomislav Tolušić i Oleg Butković poručile su nedavno široj javnosti kako i oni odsada razmišljaju. “Doći ćemo sa svojim glavama na Predsjedništvo”, poručio je Tolušić, koji se danas spominje kao mogući kandidat za predsjednika, uoči sjednice Predsjedništva, a Butković je dodao da “podržava Tomu”, objasnivši da misli na ministra Tolušića, a ne Karamarka.

“A gdje su im glave bile dosada? prokomentirao je u razgovoru za Jutarnji list naš sugovornik iz HDZ-a. Međutim, u tih dvadesetak dana pet se HDZ-ovaca posebno istaknulo takvim vrludajućim ponašanjem. Najdrastičniji su primjeri Darko Milinović i Domagoj Milošević. Obojica su, naime, na unutarstranačkim izborima 2012. bili Karamarkovi protukandidati za predsjednika. Pomalo zaboravljeni Darko Milinović vratio se u stranačko vodstvo na posljednjem Saboru HDZ-a na kojem je ušao u Predsjedništvo. “Ovo je moj veliki povratak u vrh stranke”, poručio je tada te dodao: “Vjerodostojnost u posljednje četiri godine se isplatila...”. Nije dvojio ni trenutka, odmah je krenuo u Karamarkovu promociju pravdajući njegove stavove o Mostu riječima da su oni “žulj u cipeli”. “Predsjednik Karamarko to je rekao zato što je Most pokušao poniziti najveću stranku u Hrvatskoj”, poručivao je tih dana Milinović. No, na dan raspuštanja Sabora Milinović opet mijenja smjer te iznosi dramatično viđenje situacije u HDZ-u.

TEŠKA SITUACIJA

“HDZ je uistinu u ovom trenutku u jako teškoj situaciji, rekao bih gotovo da u svojoj povijesti nismo bili u takvoj situaciji”, poručio je Milinović te dodao i da je “evidentna kriza rukovođenja”. Početkom lipnja Milinović nije ni nazirao tako ‘tešku situaciju’, dapače uvjeravao nas je da bi Karamarko bio najbolji premijer. “Stabilnost iduće Vlade nalaže da premijer bude Karamarko… Najjača smo stranka, svatko može reći svoje mišljenje i reći ću da je još više ojačao stranku. Karamarko je danas preuzeo stranku u svoje ruke, preuzeo je kormilo, stranci je trebao lider i doista ga je dobila”.

U obranu šefa HDZ-a stao je i kad je Milijan Brkić, koji je dotada slovio kao Karamarkov najbliži suradnik, zatražio od Karamarka da ode. Milinović je tada poručio da je “Brkić ostao u manjini i još više ojačao Karamarka”. Najčvršći je bio krajem svibnja kad je poručivao: “HDZ nije spreman žrtvovati nikoga ako to nema nekakvog razloga. Ova Vlada može biti stabilna jedino ako je prvi potpredsjednik Vlade Karamarko”. No, na dan raspuštanja Sabora Milinović je izjavio da nije ni znao tko je sudjelovao u preslagivanju te najavio da će stranka “vrlo brzo donijeti odlučne političke odluke koje će pozicionirati HDZ kao favorita”. Najavio je i korake: “U tom smislu očekujem i osobnu odluku dosadašnjeg predsjednika”. Zanimljivo je da već u tom trenutku Karamarka više ne naziva predsjednikom, nego “dosadašnjim predsjednikom”. Podsjetimo da je isto tako, kad su početkom lipnja europarlamentarci otvoreno prozvali Karamarka, Milinović stao u njegovu obranu.

KAP VODE NA DLANU

“Danas je za uspjeh potrebno učiniti ono nužno, a to je: čuvati jedinstvo stranke kao kap vode na dlanu”, poručio im je Milinović zamjerajući način komunikacije. U Jutarnjem u intervjuu sam je podsjetio na ono što je 2012. govorio o Karamarku, rekavši: “Znate, naš odnos od prije četiri godine”, referirajući se, između ostalog, i na to što je kazao kako smatra da je “Karamarko omogućio kriminalizaciju HDZ-a” te ga optužio za “tri udara na HDZ”. “Karamarko je izvršio tri udara na HDZ. Prvi je izdaja HDZ-a s Manolićem, drugi je izdaja HDZ-a s Mesićem, a treći, možda najbitniji, godinama ni jedna krađa i afera nije otkrivena dok međunarodna zajednica to nije ultimativno zatražila.

Zašto si, kao što je sam rekao, hapsio gotovo isključio članove HDZ-a?” prozivao ga je tada Milinović te dodao: “Nakon svega on želi biti na čelu HDZ-a, neće ići”. I već uoči sjednice Predsjedništva, u četvrtak 23. lipnja, samo dva dana nakon što je Karamarko podnio ostavku, Milinović između redova najavljuje vlastitu kandidaturu za predsjednika stranke. Plenkovića je nazvao neozbiljnim jer se javno kandidirao još dok je HDZ imao predsjednika, a možda mu je zamjerio jer je bio brži od njega.

Drugi kandidat za predsjednika HDZ-a iz 2012. koji se također istaknuo u posljednjih dvadesetak dana Karamarkove vladavine preko noći se zapravo prometnuo u njegova najbližeg suradnika: to je na Središnjem odboru titulirani glavni tajnik HDZ-a Domagoj Milošević. Posljednjih dana njih su se dvojica zbližila, iako su prije slabo komunicirali. Karamarko mu se čak jedno vrijeme nije želio ni javiti na telefon. “Sada ga je uzeo kao zračni jastuk”, komentira izvor iz HDZ-a. Dvojac tako ni tijekom pregovora nije otkrivao detalje razgovora s mogućim partnerima. Karamarko je bio uvjeren da su mu zastupnici obećali podršku, tako barem danas govore oni iz njegova kruga. Međutim, Milošević, nakon što je s Karamarkom sudjelovao u pregovorima, čini se, nije ni pomislio na ostavku. “Bilo bi u redu da je i on podnio ostavku, zar ne?” komentira njegove postupke jedan stranački izvor. Iz njegova kruga, pak, neslužbeno dolaze informacija da je trebalo tek nekoliko sati nakon raspuštanja Sabora da se počne pričati kako se i sam Milošević posljednjih dana čudio Karamarku te mu sugerirao ostavku. Ne bi to bilo nimalo neobično da je Milošević uz Karamarka proveo barem dio njegova mandata u vrhu stranke, a ne samo posljednja tri tjedna u kojima se prometnuo u “glasnogovornika nemogućeg”. Prvo je Oreškoviću poručio da podnese ostavku i time pokaže da poštuje demokratske standarde ustvrdivši da HDZ u Saboru ima dovoljno ruku za “preslagivanje” parlamentarne većine.

Ali pred kraj tog preslagivanja više ni sam Milošević, čini se, nije znao što govori, a na pitanje novinara imaju li samo 65 ruku, odgovorio je 68. “Otuda krećemo, to je ono što imamo sada”, kazao je. “Opće je poznato da sada imamo 65 članova, i točno se zna gdje postoje ruke”, uvjeravao je javnost te ponavljao da “vjeruju u parlamentarnu većinu”. “Imamo 76 ruku za glasovanje, vidjet ćete u četvrtak.

Ne računamo na oporbu”, zaključio je. Miloševićevom ponašanju načudio se tih dana i sam Karamarko, koji je isto tako tvrdio da će HDZ i Domoljubna koalicija imati 76 zastupnika za novu Vladu, ali u javnosti nije želio ulaziti u konkretne brojke, pa ni imena. “Što je Milošević brojio pred vama?” pitao je Karamarko novinare tog dana te dodao: “Kako se dao tako jeftino navući”.

Milošević inače slovi za ambicioznog tipa, ali u HDZ-u tvrde da previše vrluda. “Nema bazu, pa tako leti s jedne strane na drugu, ima on svojih vrijednosti, ali u stranci nema težinu upravo zbog nedostatka te baze i malo mu zamjeraju jer misli da bi on trebao biti najmanje potpredsjednik Vlade”, komentira naš stranački sugovornik.

Poznato je, naime, da je Milošević htio ući u Vladu, a jedna osoba iz njegova kruga ispričala nam je: “Da je njih nekoliko iskusnih političara bilo u Vladi, ‘pojeli’ bi mostovce”. Naš drugi sugovornik, također dobar poznavatelj unutarstranačkih kretanja, kaže da je Milošević zapravo posljednja tri tjedna sam pristao na rizik. “On se u ta tri tjedna mogao prometnuti u pobjednika i zavrtjeti veliku priču ili biti politički uništen, kao što je to danas, jer se ta priča nije ostvarila”, smatra naš sugovornik. Jedini je, naime, Milošević stajao uz Karamarka na konzultacijama kod predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kad su tražili još osam dana za preslagivanje, međutim to nije prošlo.

NEMILOSRDNA BORBA

Istaknuo se u tih 20-ak dana i dugogodišnji HDZ-ovac Ivan Šuker, koji je u Saboru, kao predsjednik Kluba zastupnika, na temu opoziva premijera Oreškovića održao govor koji je mnoge zapravo nasmijao. Komentirali su da je Oreškovića najviše kritizirao zbog financija, a upravo je iz kvote HDZ-a bio ministar financija Zdravko Marić kojeg su u tom trenutku HDZ-ovci predlagali za novog mandatara. “Ministar financija vjerojatno je usmeno izvijestio premijera o tome što se dogodilo u Londonu i, prema mome mišljenju, premijer je morao sjednicu početi tom konstatacijom i tako poslati poruku svima koji mogu ili ne mogu funkcionirati jer nije pravedno da svi hrvatski građani plaćaju veću kamatnu stopu”, poručio je Šuker. Umjesto toga, nastavio je Šuker, sjednica je otkazana, zapravo premijer je otišao, a da nitko nije obrazložio zašto.

Ta je sjednica jedna od vrlo bitnih stvari u vezi sa zahtjevom za Oreškovićevo razrješenje, naglasio je Šuker. Branimir Glavaš iz HDSSB-a kratko mu je uzvratio da inicijativa o opozivu nije motivirana lošim kreditnim rejtingom, zamjerivši mu da nije spomenuo HDZ-ovu “nemilosrdnu borbu mjesecima” za ovladavanje obavještajnim sustavom, od SOA-e do MUP-a. “To je ključ nestabilnosti Vlade, to je uzrok zbog čega se ova Vlada ruši i demontira nakon četiri mjeseca”, ocijenio je Glavaš.

SNALAŽENJE U KRIZI

U kuloarima HDZ-ovci komentiraju da se u krizi nije dobro snašao ni akademik Željko Reiner. “Imao je i problema s objašnjavanjem Karamarku saborske procedure jer njemu to baš nije do kraja bilo jasno”, otkrio nam je naš izvor u stranci.

Reiner je, naime, početkom lipnja u Dnevniku Nove TV, nakon što je Karamarko rekao da bi najbolje bilo da iz Vlade odu i on i premijer Orešković i Božo Petrov, poručio: “Ja mislim da je to jedan vrlo konstruktivni prijedlog gospodina Karamarka koji je njime pokazao veliku odgovornost i zapravo jedan liderski, državnički stav.

Ovo je jedan potez koji može razriješiti ovaj gordijski čvor koji se na žalost stvorio”. Ali čvor nije razriješen, a predsjednik Sabora Reiner kao da se i sam pogubio u poslovniku. Prvo je najavljivao kako Oreškoviću uopće ne treba dati šansu da govori u Saboru, ali kasnije je reterirao te se premijer na odlasku ipak obratio zastupnicima. Potom je i s uvrštenjem točke o raspuštanju Sabora iznosio razne teorije.

“Pravilnik i zakoni o tome ne govore ništa. Teoretski bih to mogao zavlačiti do kraja mandata, ali to neću učiniti jer sam svjestan ozbiljnosti trenutka”, izjavio je Reiner tih dana. Možda nije imao u planu baš do kraja mandata otezati, ali navodno je mislio tako Karamarku ‘kupiti’ još nekoliko dana. Ali nakon poruke predsjednike Grabar-Kitarović da to učini što prije, Reiner je točku o samoraspuštanju Sabora na dnevni red stavio već u ponedjeljak.

“Čini mi se da se čuo s njom, jer ranije toga dana bio je na Karamarkovu tragu, a onda je naglo promijenio mišljenje”, primijetio je naš izvor u HDZ-u te dodao: “Očito je došla poruka s ‘drugog brda’”. Reinera je u stranački vrh promovirao upravo Karamarko, a u Sanaderovo vrijeme nije imao šanse jer je, kaže nam sugovornik iz tog vremena, slovio za “povjerenika za desno”. Naš drugi sugovornik, pak, dodaje da Reiner nema političku težinu. “On je pristojan, fin, neće učiniti ništa krivo, ali nema stav, ne može biti pokretač, inicijator političkih kretanja”, analizira ga naš sugovornik.

Oleg Butković, koji je na Saboru HDZ-a izabran za potpredsjednika stranke, izjavio je kad je izabran kako se nada da će se Most predomisliti oko prijedloga izglasavanja nepovjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Karamarku. “Ako bude pameti, predomislit će se”, poručio je Butković. Početkom lipnja još je bio na Karamarkovoj liniji: “Iza nevremena uvijek dolazi bonaca, to vam mogu reći kao ministar mora”.

No, bonaca nije došla, a dan uoči sjednice Predsjedništva u ponedjeljak, 20. lipnja, na kojoj se očekivala Karamarkova ostavka, Butković poručuje da “podržava Tomu”, objasnivši pritom da misli na ministra Tolušića, a ne na Karamarka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:21