Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu iz redova EPP-a (Europske pučke stranke) ublažili su svoje stavove prema izvješću o napretku Srbije nakon što se najglasniji među njima, Andrej Plenković, prije nekoliko tjedana čak i otvoreno usprotivio načinu na koji Europska komisija tumači načelo “kvazijurisdikcije” srpskog pravosuđa.
Hrvatski su zastupnici iz redova desnog centra željeli na početku procesa uvjetovati daljnje pristupanje Srbije Europskoj uniji promjenom zakona prema kojima je, na primjer, branitelj Veljko Marić u Srbiji osuđen na 12 godina za ratni zločin.
U kompromisnu verziju amandmana oko kojih su se trudili zastupnici HDZ-a i Marijana Petir ušao je poziv Srbiji da “pojača suradnju sa susjednim zemljama i pojača napore u pronalasku nestalih osoba te da u potpunosti podijeli sve relevantne podatke”.
Zastupnik Andrej Plenković uoči početka rasprave u Strasbourgu kazao nam je kako ne smatra da su zastupnici desnog centra reterirali u svojim zahtjevima.
- Ovo je šansa da Europski parlament pošalje određene poruke vodstvu Srbije koje su ključne za daljnji napredak Srbije prema Europskoj uniji. Izvješće je balansirano, a kao zastupnici iz Hrvatske zadovoljni smo zato što smo uspjeli naglasiti pitanja kao što su zaštita manjina, založili smo se za poštivanje čitavog niza bilateralnih sporazuma, a naravno, posebno nam je drago da je u rezoluciji naglašeno pitanje nestalih osoba. Kada je riječ o zakonu koji se odnosi na proširenje jurisdikcije, smatramo da je to pitanje koje mora biti na dnevnom redu između Europske unije i Srbije jer je riječ o zakonu bez presedana - smatra zastupnik Plenković.
Zato očekuje da će u budućnosti Srbija u izravnom dijalogu s Europskom unijom riješiti takva pitanja kako se ne bi dogodili novi slučajevi poput onoga branitelja Veljka Marića čime se, naglašava, stvara pravna nesigurnost za hrvatske državljane. Taj bi zakon trebalo mijenjati i u duhu dobrosusjedstva, smatra Plenković.
S obzirom da takav hrvatski zahtjev nije prošao na Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta, izvjestitelj za Srbiju David MacAllister, član EPP-a iz Njemačke, tražit će da - u duhu dobrosusjedstva i pomirbe - rješavanje problema nastalih iz toga zakona bude na dnevnom redu razgovora Srbije sa susjedima, a uz pomoć Europske unije.
- Želimo da se omogući politički prostor Europskoj komisiji da se taj problem riješi u vrijeme otvaranja Poglavlja 23 pregovora koje se bave pravosuđem - dodaje Plenković. Odbija kritiku da su se amandmani mogli pripremiti i očekuje da će se ovo pitanje “kvaziselektivne jurisdikcije” Srbije za područje cijele bivše Jugoslavije rješavati u narednim mjesecima. “I dalje stojim kod svog mišljenja da pojedini predstavnici Europske komisije nisu razumjeli problem i krivo ga interpretirali, a potom ga i javno iskazali. Mi smo tu materiju puno bolje proučili, znamo o čemu se radi i odgovorno tvrdimo da takvog primjera nigdje nema”, dodaje Plenković. “Nama je bitno da se problem riješi jer ovako kao je sada, nije dobro”, naglašava hrvatski zastupnik.
Poručio je da hrvatski zastupnici kroz Izvješće o napretku Srbije žele poslati jasan signal da se relevantne odredbe tog zakona moraju ukinuti, a u Strasbourgu nam je potvrdio da sada većina eurozastupnika zna za takve neprihvatljive zakonske odredbe što ranije nije bilo slučaj.
Europski parlament u utorak i srijedu raspravlja o napretku Srbije i ostalih kandidata za EU u sklopu redovitih izvješća o napretku. Glasanje o izvješćima o napretku na rasporedu je u srijedu, a prema najavama, nijedna država kandidat nije postigla neke značajnije rezultate pa se razdoblje od posljednjih godinu dana uglavnom tumači kao razdoblje stagnacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....