HGK procijenio koliko će Hrvati potrošiti na Crni petak, ‘otići‘ će deset milijuna eura više nego lani

U Hrvatskoj gospodarskoj komori procjenjuju da će promet na Crni petak dosegnuti 137 milijuna eura, što je 10 milijuna eura više u odnosu na lani, dok će se u prosincu, u vrijeme blagdanske potrošnje u maloprodaji potrošiti 3,3 milijarde.

Prema analizi Komore, najviše će se kupovati odjeća i obuća, tehnika, ali i kozmetički proizvodi, a popusti se najčešće kreću od 20 do 50 posto.

"Statistike potvrđuju da na Crni petak dio potrošača kupuje više od uobičajenog, pa povećanu potrošnju očekujemo i sutra. Budući da smo svi u potrazi za povoljnijim proizvodima i uslugama, vrlo je važno paziti na vjerodostojnost ponude", istaknula je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Provjera kontakata

Upozorava na važnost provjere kod online kupovine, posebno onih web-trgovina koje imaju sjedište u inozemstvu. "Za kupnju s nepoznatih stranica preporučujemo plaćanje pouzećem kad god je moguće, ali i provjeru kontakata, sjedišta te mogućnosti povrata proizvoda", poručila je Bogović.

U HGK očekuju i rast potrošnje za božićne i novogodišnje blagdane. U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine potrošnja u maloprodaji iznosila 3,1 milijardu eura, dok bi ove godine, procjenjuje se, mogla premašiti 3,3 milijarde eura.

Prosječan iznos računa u trgovini u 2023. iznosio je 14,35 eura, a ove godine (do 31. listopada) 15,47 eura, što je rast od 7,78 posto.

Po županijama

Najveći porast prosječnog računa u studenome u 2023. zabilježio je Grad Zagreb, i to za osam posto, Vukovarsko-srijemska županija za 7,8 posto, a treća po rastu bila je Osječko-baranjska županija sa 7,1 posto.

U tjednu oko Crnog petka prosječan račun prošle godine iznosio je 15,73 eura, što ukazuje na to da se promoviranim popustima kupuju proizvodi i usluge veće nominalne vrijednosti.

Gledajući samo Crni petak, sve županije zabilježile su rast prosječnog računa, što pokazuje da građani prepoznaju ovaj dan kao priliku za obavljanje kupovina veće vrijednosti. Najveći rast od 30 posto ostvaren je u Zagrebu, gdje je prosječan iznos računa porastao za 30 posto, na 19,49 eura.

U Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Brodsko-posavskoj županiji prosječan račun je rastao 22 posto, dok su najmanje reagirali potrošači u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji s prosječnim rastom računa manjim od 10 posto.