HNS-ovac kojemu plaćamo stan 6.700 kuna: ‘Sabor je u Zagrebu, nije u Osijeku, nemam izbora‘

Kako se upravlja državnim nekretninama? Je li predstojnik Ureda predsjednika Vlade zakonito stekao pravo na korištenje državnog stana? Koliko se godišnje troši na najam stanova za dužnosnike?

Bila su to pitanja kojima se bavila večerašnja emisije Otvoreno na HRT-u.

Premijer Andrej Plenković smatra da nije ništa sporno što predstojnik njegova ureda koristi ovaj stan, predsjednik Zoran Milanović smatra da je to protuzakonito. Krši li Zvonimir Frka Petešić zakon?

- Kada gledamo pozitivne propise i Zakon o upravljanju državnom imovinom, posve je jasno da gospodin Frka koristi stan sukladno postojećim pozitivnim propisima. Simptomatično je da se nakon 30 godina otvara ovo pitanje, radi se o pozitivnim propisima koji nisu na snazi od jučer. To nije donijela ova Vlada. Gospodin Frka ovdje boravi i ovdje obavlja svoj posao. Prebivalište mora negdje mora prijaviti, prijavio je gdje je bilo moguće, na nekretnini, koja nije u njegovom vlasništvu, već u vlasništvu njegove obitelji, poručuje Damir Habijan iz HDZ-a.

Sandra Benčić iz Možemo kaže da je najveći problem u tome što premijer, a niti sam Habijan, u tome ne vide nikakav problem.

- Spominjete uredbu, jasno piše, da pravo na taj stan, ako nemaju stan u vlasništvu ili u najmu. Po tome, ne bi imao to pravo. To nije najsporniji moment. Umjesto da se prizna greška i da se prizna da se 30 godina gradi kasta u kojoj je jedna stranka povlaštena i u kojoj je klijentelistička povezana, da dobiva i poslove, ne samo nekretnine, i kaže se problem je i moramo ići u reviziju, govori nam da se to nije problem. To građane ove zemlje smeta, udaljava ih iz ove zemlje i zbog toga odlaze, ističe.

- Koristiti ovakve riječi, "klika", onda ste i vi dio te klike. Dajte malo razmislite o rječniku. Ja bih volio da konstruktivno razgovaramo, vi ste opet optužili čovjeka, a ja ne vidim u čemu je problem. Gdje je prekršen Zakon?, pita Habijan dodajući da nije bilo istodobnog korištenja najma i državnog stana.

- Čovjek nema ni jedan useljiv stan niti u vlasništvu, kao ni jednu nekretninu u RH. Ima prema Uredbi pravo dobiti državni stan.

Benčić kaže da je problem u tome što je HDZ 30 godina pisao zakone i stvarao mrežu koja će "vama i vašima dati sve privilegije koje nitko drugi u zemlji nema".

Stjepanu Ćuraju, predsjedniku HNS-a, država sufinancira 6.700 kuna za stan.

- Ja imam svoj stan, u svojem vlasništvu, u svojem gradu Osijeku i dolaskom na ovu novu dužnost, s obzirom da nemam pravo na službeno vozilo niti na naknadu putnih troškova od Osijeka do Zagreba, bilo je gotovo nemoguće niti financijski, ali niti životno živjeti i raditi posao na ovakav način, ističe.

Dodaje da su propisi kakvi jesu, mi sada to poštujemo.

- Je li u redu da zastupnici koji nisu iz Zagreba imaju tu neku beneficiju da mogu imati stan, ili dobiti sufinancirani stan kada dolaze u Zagreb, ili ne? Ili su u nekoj nepravednijoj poziciji u odnosu na zastupnike koji dolaze iz Zagreba i nemaju pravo niti troškova, u odnose na one koji dolaze iz Zagreba. Sabor je u Zagrebu, nije u Osijeku, da je u Osijeku bi bilo super, ne bi morao odlaziti niti jedan dan.

Daniel Spajić iz Domovinskog pokreta odgovarao je na pitanje jesu li prava saborskih zastupnika prevelika.

- Mogu jedino zaključiti da nitko od kolega nije radio u realnom sektoru i da ne znaju što pričaju, pričaju o propisima koji su manje bitni. U Hrvatskoj se ne upravlja državnom imovinom. Država uprihoduje 2,4 milijarde kuna od državne imovine, 1,5% proračunskih sredstava, to je sramota. Garantiram da nitko tu ne zna što postoji od državnih nekretnina i koja je njihova vrijednost.

Potom su Ćuraj i Spajić ušli u raspravu zašto nekome pripada određena kvadratura stana i tko bi trebao imati kakve stanove.

Marija Đerek je iznijela niz tvrdnji oko društva Državne nekretnine, premijer Andrej Plenković je rekao da se radi o hajci, a ministar Mario Banožić da ona nije zviždačica već "zviždaljka interesnih skupina".