Hoće li pandemija zaustaviti spektakularni ekonomski oporavak RH u 2021.?

Nakon što je prošlog mjeseca guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na skupu u Opatiji rekao kako očekuju gospodarski rast u 2021. godini od 8,5 posto, sada je s vrlo optimističnom procjenom rasta izišao i potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić, koji također očekuje kako će RH zabilježiti rast viši od 8 posto.

Drugim riječima, i prvi čovjek monetarnih, kao i prvi čovjek fiskalnih vlasti procjenjuju kako će krivulja ekonomskih kretanja u 2020. i 2021. godini imati jasni V oblik, što znači da ćemo u ovoj godini vjerojatno nadoknaditi kompletni pad iz 2020. godine. Rast je ove godine generirala jako dobra turistička sezona, ali i robni izvoz. Uz to, očekuje se značajno veći rast potrošnje. Međutim, čini se da pandemija još nije rekla zadnju riječ.

Iako postoji suglasje između HNB-a i Ministarstva financija kad je u pitanju gospodarski optimizam, nakon što je danas objavljena brojka od 4400 zaraženih otvara se pitanje hoće li zaraza iznova usporiti ekonomske aktivnosti. To ovisi od epidemiološkog razvoja u sljedećim tjednima, ali i od mjera koje bi mogla donijeti vlada.

S obzirom na vrlo visoki udio pozitivnih među testiranima, vrlo je logično očekivati da se u sljedećem tjednu premaši broj od 5000 zaraženih, a to bi samo po sebi moglo utjecati na očiglednu opuštenost hrvatskih građana i potrošnju. Bez pojačane potrošnje, teško se može ostvariti scenarij s optimističnih 8 ili više posto rasta.

S druge strane, trenutačno se ne čini kako hrvatska vlada nema namjeru ići na značajno zaoštravanje epidemioloških mjera, nego će vući poteze koji bi trebali biti neutralni po pitanju ekonomskih aktivnosti. Takav potez je npr. kratko uvođenje on line nastave zbog vrlo visokog rasta broja slučajeva u školskoj populaciji nakon blagdana. Ključni hrvatski rizik trenutačno je relativno niska procijepljenost starijih od 80 godina, što bi moglo uzrokovati drastični rast broja mrtvih, preopterećenost bolničkog sustava i posljedičnu paniku.

Treba naglasiti kako bi bez epidemioloških rizika hrvatski gospodarski oporavak (rast viši od 8 posto) bio doista spektakularan. Jedna Njemačka je, primjerice, prije nekoliko dana srezala procjenu gospodarskog rasta u 2021. godini s 3,5 na samo 2,6 posto. Nešto su optimističniji za 2022. godinu, kada očekuju rast od 4,1 posto.

Ako pogledamo ljetne prognoze Europske komisije u tablici ćemo vidjeti kako se u Hrvatskoj tijekom ljeta, zahvaljujući turizmu, dogodilo pravo malo gospodarsko čudo. Naime, tada se kao optimističan činio rast od 5,4 posto, a povratak na ekonomije na razine prije pandemije nije se nipošto očekivao u samo jednoj godini