Horvat otkrio koliko će točno amandmana na Zakon o obnovi Zagreba Vlada prihvatiti

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je u srijedu da je Vlada na Zakon o obnovi Zagreba i okolice spremna u cijelosti prihvatiti 42 amandmana, a djelomično šest, čime žele dati priliku i riječ struci da se aktivno uključi u predmet obnove.

"Spremni smo nakon današnje konačne analize prihvatiti u cijelosti njih 42, djelomično šest. Ponudit ćemo i konačnu varijantu onoga što mi mislimo kako bi ti članci trebali izgledati i dodatna tri amandmana koja nisu predmet zaključka koji je danas bio na Vladi, a koji su amandmani Odbora za zakonodavstvo", rekao je Horvat novinarima nakon sjednice Vlade.

Istaknuo je i da se iz samog konstrukta amandmana vidi da ih je pisala struka, ljudi koji su po struci arhitekti, građevinari, diplomirani inženjeri tehnike i strojarstva, koji sebe vide u segmentu ili samom poslu obnove.

"Jedan dio tih stručnih prijedloga, bez obzira koliko puta i na koje članke oni bili implicirani, mi smo spremni prihvatiti i dati priliku i riječ struci da se aktivno uključi u predmet obnove", poručio je Horvat, izrazivši nadu da će zakon biti izglasan u petak.

U trenutku kada se taj izglasani zakon pojavi u Narodnim novinama, počinju teći oni rokovi koje je Vlada definirala u prelaznim i završnim odredbama. "Dakle intenzivno se radi na programu mjera i pravilniku koji će konkretno opisati sadržaj projekata koji su u ovom zakonu malo drugačije definirani nego u Zakonu o gradnji i idemo u formiranje fonda za obnovu, imenovanje privremenog čovjeka koji će do trenutka raspisivanja natječaja imati svu ingerenciju i voditi fond", rekao je ministar graditeljstva.

Osnovat će se i stručni savjeta za obnovu. Također, oni ljudi koji su nakon potresa smješteni u Studentskom domu Cvjetno naselje, privremeno će biti zbrinuti na drugoj lokaciji, najavio je Horvat.

Rekao je da su u izmjeni projektne dokumentacije, u ponuđenom bržem konceptu dinamike obnove predložili nekoliko drugačije definiranih projekata, a samim time i ingerencije ovlaštenih građevinara, odnosno arhitekata, a ovim izmjenama su ih željeli poravnati i "dati priliku onome tko bira tko će projektirati da odabere hoće li to biti diplomirani inženjer građevine ili ovlašteni arhitekt".

"I prvim i drugim čitanjem zadržali smo koncept kojim želimo ući u organiziranu, dijelom konstrukcijsku, dijelom cjelovitu obnovu i takva intencija ostaje i nakon ovog drugog čitanja", poručio je Horvat.