Hrvati će raditi manje od prosjeka EU, a od Nizozemaca čak devet godina kraće

Današnji petnaestogodišnjaci u članicama Europske unije imat će, kada stupe na tržište rada, prosječni radni vijek od 36 godina, objavio je službeni statistički ured Europske unije Eurostat.

- Od 2001. očekivano prosječno trajanje radnog vijeka u EU stalno se povećavalo, a zatim se prvi put smanjilo 2020. s obzirom na zdravstvenu krizu izazvanu covidom-19, a 2021. se vratio na razinu prije pandemije - napominje Eurostat, navodeći kako je trend rasta radnog vijeka stanovnika Europske unije skočio s 32 godine u 2001. na 35,9 godina u 2019., a u pandemijskoj 2020. zabilježen je obrat i pad na 35,6 godina.

Rodni jaz

Kada se opća procjena radnog vijeka za stanovnike EU u 2021. raščlani na članice, dolazi se do podatka da najdulji radni vijek imaju Nizozemci, 42,5 godina, a iznad 40 godina su još samo stanovnici Švedske i Danske. Najkraći radni vijek bilježi se u Rumunjskoj (31,3), Italiji (31,6) i u Grčkoj, gdje istovrsni pokazatelj iznosi 32,9 godina. U Hrvatskoj je Eurostat utvrdio očekivanu duljinu radnog staža današnjih 15-godišnjaka od 33,5 godina. Osim spomenutih članica Unije, kraći radni vijek od nas ima samo još Bugarska.

U izračunu Eurostata kraći radni vijek mogu očekivati žene (33,7) u odnosu na muškarce (38,2) na razini prosjeka članica Europske unije. U Hrvatskoj taj odnos, prema istome izvoru, glasi 31,4 prosječnih godina radnog staža za žene i 35,6 godina za muškarce. U susjednoj Sloveniji, opći prosjek radnog vijeka iznosi 36,1 godinu, uz rodni jaz od 2,2 godine između muškaraca i žena.

- Iako se od muškaraca očekuje da rade dulje od žena, rodni jaz se smanjio u EU s rastućim sudjelovanjem žena na tržištu rada te je rodni jaz iznosio 4,5 godina 2021. u usporedbi sa sedam godina 2001. - donosi Eurostat, uz dodatak kako je lani rodni jaz bio najizraženiji u Italiji (9,1 godina), a slijede Malta (8,4 godine) i Rumunjska s razlikom od 7,6 godina u ‘korist‘ muškaraca.

Kada su u pitanju razlike između muškaraca i žena u trajanju radnog vijeka, iznimku od trenda u Uniji čine baltičke članice. Naime, Litva je bila jedina država članica EU u kojoj je rodni jaz bio negativan, pri čemu su žene obično radile 1,3 godine više od muškaraca, dok su Estonija, Latvija i Finska imale vrlo male rodne razlike, u rasponu od 0,1 do 1,1 godine na ‘konto‘ muškaraca.

Stanje u nečlanicama EU Uključivši u izračun očekivanog radnog vijeka i članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) Island, Švicarsku i Norvešku, Eurostat je došao do zanimljivog nalaza da je u sve tri spomenute nečlanice Unije radni vijek iznad 40 godina, a u Islandu (44,6 godina) i najdulji u EGP-u. Pokazateljem očekivanog prosječnog trajanja radnog vijeka Eurostat iskazuje očekivani broj godina za koje se očekuje da će osoba, u sadašnjoj dobi od 15 godina, ostati u radnoj snazi tijekom života. Statistički ured EU očekivano prosječno trajanje radnog vijeka procjenjuje na temelju očekivanog životnog vijeka i udjela zaposlenih i nezaposlenih u stanovništvu za svaku dob. U izračunu za 2020., prosječni radni vijek u Hrvatskoj bio je 32,8 godina.