Hrvatska bi profitirala sporazumom s BiH: Na dijelu kod Une dobit ćemo 78.000 kvadrata teritorija

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić sutra će u Bruxellesu s ministrom vanjskih poslova BiH Zlatkom Lagundžijom i povjerenikom Europske Unije Štefanom Füleom razgovarati o međugraničnom prometu između Hrvatske i BiH nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.

U razgovoru će biti predstavljeni hrvatski prijedlozi o prekograničnom prometu na jugu Hrvatske, odnosno na granici kod Neuma, a što je u izravnoj vezi s definiranjem granice između dviju zemalja.

- Sporazumom s BiH Hrvatska je, kad je riječ o razgraničenju duž cijele države, uistinu na dobitku - potvrdio nam je danas jedan iskusni diplomat.

Crta razgraničenja

- Kada se pregovaralo između Hrvatske i BiH, bilo je sedam kritičnih točaka, ako se izuzme dio koji se odnosio na more. Najkritičnija točka bila je na Uni kod Kostajnice i tu je Hrvatska, zapravo, dobila sve što je tražila. Poslije su, u vrijeme Račanove i Sanderove vlasti, na teren izlazile mješovite komisije koje su provele očevid na nizu lokaliteta i prilagodile crtu razgraničenja, što se pokazalo povoljnim za Hrvatsku. Sada bi trebalo staviti sve dokumente na stol i odlučiti u državnom interesu. Bez euforije i predizbornog folklora - rekao je naš sugovornik.

Mjerenja od 2001.

Dodao je da je na obje sjednice Međudržavnog diplomatskog povjerenstva za granice između Hrvatske i BiH, i 2005. i 2010., preporučeno da se ide na ratifikaciju sporazuma.

Naime, mješovite stručne komisije na terenu su obavljale očevid prvo na 35, a potom na 23 lokaliteta, i to od prosinca 2001. do svibnja 2005. Njihovo izvješće u cijelosti je prihvaćeno na redovnoj sjednici Međudržavnog diplomatskog povjerenstva za identifikaciju, označavanje i održavanje granice između Hrvatske i BiH koja je održana u Sarajevu 24. ožujka 2005. Već tada je bilo pripremljeno sve za ratifikaciju. Tada su verificirana tri dokumenta koja su bila potrebna za ratifikaciju Ugovora o granici između dviju zemalja, čime je završeno višegodišnje usuglašavanje oko granice. Verificirani su dokumenti “Opis državne granice” na TK-25 od broja TK 001 do broja TK 086 između RH i BiH, potom elaborat Zapisnici o lokalitetima i dokument Podjela državne granice na sektore.

Osiguranje uvjeta

Na osnovi tih verificranih dokumenata bili su stvoreni uvjeti da se Ugovor o granici uputi u postupak ratifikacije u parlamente Hrvatske i BiH.

I na drugoj sjednici Međudržavnog diplomatskog povjerenstva za granice koja je održana 5. srpnja 2010., kako stoji u zapisniku, navodi se da rad treba nastaviti u cilju osiguranja uvjeta potrebnih za ratifikaciju Ugovora. Iz zapisnika te sjednice vidi se da Veli i Mali Školj te vrh Kleka čine 53.000 metara četvornih, dok dio granice na Uni ima oko 78.000 četvornih metara, iz čega je vidljivo da je Hrvatska na dobitku.