Šibenik bi novu bolnicu smještenu u bivšoj vojarni Bribirskih knezova mogao dobiti krajem 2029. godine. Takva se barem predviđanja navode u studiji izvodljivosti nove, moderne bolnice na kraju grada, a donedavni ravnatelj, sada vršitelj dužnosti ravnatelja Kristijan Stipaničev uvjeren je kako je projekt, premda je riječ tek o početnoj dokumentaciji, u takvoj fazi da ga se ne može zaustaviti. Bitno je, objašnjava, saživjeti se s tim kao što se on, kaže, zajedno sa svojim timom saživio te se budio i odlazio na spavanje s bolnicom u mislima, piše Šibenski.
Stipaničev je, kako je poznato, na čelo šibenske bolnice došao prije nepune tri godine kada je HDZ izgubio vlast u županiji. Politika je, međutim, kumovala i njegovu odlasku. Kada su bolnice prešle iz županijskih u državne ruke, Stipaničev je, nakon nekog vremena, voljom HDZ-a i njegovih partnera, smijenjen s mjesta ravnatelja.
Uslijedio je natječaj te je za ravnateljicu izabrana Stipaničeva dojučerašnja pomoćnica Ivana Skorić. No, budući da se još čeka suglasnost Ministarstva zdravstva na njezin izbor, premda je neupitno da je riječ o pukoj formalnosti, o velikoj investiciji procijenjenoj na 288 milijuna eura razgovaramo ipak sa Stipaničevom koji je posljednje dvije godine na tomu intenzivno radio. Takav je, rekao je, i njegov dogovor s budućom ravnateljicom, premda odgovor iz resornog ministarstva može stići svakog časa čime prestaje njegova uloga na čelu šibenske bolnice.
Nova šibenska bolnica, objašnjava Stipaničev, bila bi smještena na parceli površine 90 000 metara četvornih, a sami kompleks izgledao bi poput češlja. Ukupna bruto površina bolnice iznosila bi 55 000 metara četvornih, a u tom suvremeno izgrađenom i opremljenom zdanju bolesničke sobe imale bi po dva kreveta i svoj sanitarni čvor.
Uvrštavanje bolnice u vladin program od 2024. do 2028. godine, cijeli projekt čini izvjesnim pa bi i o 300-njak milijuna eura potrebnih za gradnju trebala brinuti Vlada.
Nadalje, nova bolnica bi imala 200 kreveta, što je za 50 manje nego sada, no zato se, napominje Stipaničev, udvostručava kapacitet dnevne bolnice pa umjesto sadašnjih 50 dnevnih stolaca i kreveta bit će ih 100, odnosno 110.
- Nova bolnica imala bi češljast izgled da ima što više danjeg svjetla, a također da je toplom vezom povezana cijela građevina. U studiju izvodljivosti stavili smo i da mora biti blizina heliodroma što je komplementarno nastojanjima da se cijela Hrvatska poveže u hitnu helikoptersku medicinsku službu. U obližnjoj uvali sv. Petra zamišljeno je da bude pristanište za brodove hitne medicine za naše otoke, što je stotinjak metara zračne linije od lokacije nove bolnice. Osim odjela koje imamo, u novoj bolnici širit će se polikliničko konzilijarna zdravstvena zaštita, tj. ambulante, jer to nam sada nedostaje – navodi Stipaničev i dodaje kako je sve usklađeno s novom mrežom javnozdravstvene zaštite, premda je studija rađena prema predviđanjima demografskih kretanja u sljedećih 30-ak godina. Ipak, došlo se do istih brojki što je, smatra Stipaničev, pokazatelj da je studija dobro napravljena.
- Dakle, demografski pokazatelji govore da ćemo imati sve starije stanovnike te da će, očekivano, turizam rasti. Rast ćemo i kao tzv. second home destinacija. Toga se svi užasavamo kada prođemo zimi po Srimi i vidimo prazne kuće i apartmane, a s druge strane imam i ja roditelje koji su zimi u Zagrebu, a u Šibeniku od 1. travnja do 1. studenog, dok ne poberu masline. Ovdje su im i izabrani liječnici. Takvih stanovnika s dvostrukim prebivalištem ima sve više i u Hrvatskoj i u Europi. Novu bolnicu morali smo kapacitirati prema vršnom opterećenju: nije bitno koliko bolnica ima ležajeva 15. prosinca, bitno je da će moći primiti svakog pacijenta 1. kolovoza kada se broj stanovnika u županiji podupla – rekao je Stipaničev.
U novoj bolnici bit će povećani i kapaciteti za hemodijalizu, jer rastom broja turista raste i ta potreba, naglašava Stipaničev.
- Već sada, čim završi sezona, imamo upite za iduću godinu za tzv. turističku dijalizu za pacijente koji imaju kronično bubrežno zatajenje i ovisni su o dijalizi. Oni ne mogu otići na godišnji odmor ili doći u Šibenik više mjeseci, ako ovdje imaju nekretninu, ako nisu osigurali mjesto na dijalizi. Trenutačno imamo 20 mjesta i radimo dijalizu u tri smjene. To nije dovoljno da zadovoljimo potrebe turista i onih koji nisu iz naše županije i te pacijente moramo odbiti. Oni onda moraju odabrati novu destinaciju, ali je problem što nemaju kamo otići: Trogir ima nešto mjesta, a Zadar i Split više ne primaju nikoga. U novoj bolnici planiramo udvostručiti broj mjesta za hemodijalizu.
Studiju izvodljivosti zajednički su financirali Grad Šibenik i Šibensko-kninska županija, a analiza rada bolnice na sadašnjoj lokaciji kako bi se pokazala opravdanost gradnje nove, početak je ovog dokumenta.
- Problemi postojeće lokacije su prostorna ograničenja, dotrajala infrastruktura, paviljonski tip odjela, a problem je i što je bolnica usred grada pa je pristup Hitnoj sporiji, a sporija je i i povezanost s drugim gradovima. Na novoj lokaciji štedimo sigurno pet minuta u izlasku na brze ceste. Možda se to čini malo, ali ako, recimo, ne dišete pet minuta čini razliku između života i smrti. Osim toga, ova je bolnica 140 godina stara i svi su troškovi tekućeg održavanja i adaptacije visoki. Tu su stalno neki kvarovi, curenja i pucanja cijevi da je postalo neodrživo – iskreno će Stipaničev.
U moru tih problema najveći je nedostatak tople veze između odjela.
- Recimo, pacijent koji je operiran na Odjelu uho-grlo-nos mora do Interne proći kroz bolnički krug po buri, kiši ili na plus 40 stupnjeva. Topla veza postoji između poliklinike i zgrade neuropsihijatrije te interne kirurgije, ali ne postoji za ostale objekte. To je izraziti problem – naglašava Stipaničev i dodaje kako u sadašnjoj bolnici sobe nisu ni standardizirane pa neke imaju i šest kreveta, a sanitarni čvor nalazi im se na drugom dijelu hodnika.
Studija izvodljivosti, u sklopu koje je i idejno rješenje nove bolnice, trebala bi biti kompletna 15. listopada. Čeka se, naime, studija utjecaja na okoliš jer je na parceli otkriveno stanište šišmiša te treba pronaći rješenje kako očuvati stanište i populaciju šišmiša. Studija je trebala biti gotova još sredinom lipnja, no odgovor iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije još se čeka. Ipak to kašnjenje zadnjeg dijela dokumentacije neće ugroziti gradnju nove bolnice. uvjeren je Stipaničev.
- U trenutku kada to dobijemo imamo sve predispozicije da se krene u daljnji natječajni proces. Osobno, mislim da nije bilo ovog natječaja za izbor ravnatelja i da se nisu procesi zbog toga usporili da bismo već pokrenuli određene projektne zadatke: prije svega izbor voditelja projekta što je zakonska obveza za svaku investiciju veću od 10 milijuna eura – tvrdi Stipaničev.
Voditelj projekta, objašnjava, novina je od prije dvije godine u Hrvatskoj, a njegova uloga u gradnji bolnice i svemu što tomu prethodi, ali i neko vrijeme nakon završetka granje, bit će vrlo značajna.
- Voditelj projekta može biti inženjer građevine ili arhitekt koji ima posebnu europsku licencu što je u zakonu definirano. Od trenutka kada je izabran, vodi i koordinira sve: od natječaja i pitanja projektnih zadataka do ključa u ruke. Čak i kasnije: u fazi otklanjanja nedostataka. Onaj tko bude izabran za voditelja projekta nove šibenske bolnice, tko dobije tu zadaću to će raditi do 2034. godine, jer pet godina nakon završetka radova definirano je kao razdoblje otklanjanja nedostataka. To je zakonska novina kod nas i trenutačno vjerojatno postoji samo desetak ljudi u Hrvatskoj koji se time bave!
Stipaničev je objasnio i dinamiku radova koja slijedi.
- Uporabna dozvola za novu bolnicu bila bi izdana krajem 2029. godine. Prije toga, u prvoj polovici 2025. plan je raspisati natječaj za idejni projekt koji će razraditi sadašnje idejno rješenje, što znači da se izgled bolnice može promijeniti u odnosu kako je sada prikazano. Ali ostaje da će biti u obliku češlja. U prvoj polovici sljedeće godine također bi trebao biti raspisan natječaj i za voditelja projekta. Građenje po novom nacrtu bi trebalo biti u siječnju 2027. godine. Dvije godine nam treba da se sakupi sva dokumentacija, provedu svi natječaje i počne gradnja – nabrojio je Stipaničev otkrivajući još jednu posebnost u gradnji nove šibenske bolnice: primjenjivao bi se tzv. desing, build and equip model, u prijevodu - projektiraj, izgradi i opremi.
- Taj je model poznatiji vani nego kod nas, a cilj je objediniti natječaje za projektiranje, izgradnju i opremanje bolnice u jedan natječaj da bi se tako izbjegli dugi natječajni procesi za svaki od tih dijelova. Dobri primjeri tog modela postoje u Europi i to bi značajno ubrzalo cijeli proces izgradnje bolnice – zaključio je Stipaničev za Šibenski.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....