HRVATSKA DONIJELA PRVI DJEČJI PRORAČUN Za dječja prava ove smo godine izdvojili 18,7 milijardi kuna

Za ostvarivanje prava djece Hrvatska će u ovoj godini izdvojiti 18,672.145.750 kuna. Toliko iznosi tzv. “dječji proračun”, prvi koji je Hrvatska donijela. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, nositelj tog proračuna za prava djece izdvaja 2,349.240.658 kn.

Hrvatska od petka spada u onih polovicu država članica EU koje imaju tzv. dječji proračun, detaljan prikaz sredstava koja služe ostvarenjima prava djece. Time je ušla u onaj krug država koje precizno prikazuju koliko sredstava iz proračuna je namijenjeno ostvarenju prava djece. U to ulaze sredstva koja su direktno namijenjena djeci, kao što su vrtići, škole, dječje bolnice i slično, ali i ona koja indirektno rezultiraju ostvarenju prava djece. To su primjerice plaće zdravstvenog osoblja koje brine o djeci, odgajatelja, iznosi za rodiljne naknade i druga sredstva.

Što sve ulazi

Ovo je prvi “dječji proračun” koji je Hrvatska donijela - kazao nam je Ivica Bošnjak, državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, objašnjavajući kako nije riječ o donošenju posebnog proračuna, već o konsolidaciji postojećih izdvajanja za prava djece. - Tri mjeseca je trajalo prikupljanje podataka od svih tijela državne uprave kako bi se moglo precizno prikazati izdvajanja za prava djece - kazao je Bošnjak dodajući da će sljedeći proračun biti napravljen puno prije, a da je za izradu ovog proračuna provedena i posebna edukacija službenika koji su prikupljali podatke i kreirali proračun težak više od 18 milijardi kuna.

Hrvatsku je, inače, 2014. godine kritizirao Odbor za prava djece UN-a baš zbog “dječjeg proračuna” zbog nedostatka raščlanjenih podataka o dodijeljenim sredstvima za djecu na nacionalnoj, lokalnoj i područnoj razini. Iste je godine samo osam država članica EU imalo “dječji proračun”, odnosno jasno izražene podatke o sredstvima namijenjenima djeci, njihovim pravima i obavezama. Belgija, Danska, Francuska, Latvija, Nizozemska, Slovačka, Španjolska i Švedska bile su zemlje u čijim se proračunima moglo jasno iščitati koliko izdvajaju za ostvarivanje prava djece.

Od petka je poznato da Hrvatska izdvaja 10 milijuna kuna za roditelje njegovatelje, ali i da točno isto toliko namjerava izdvajati i u sljedećoj te 2021. godini. Istodobno, poznato je da u ovoj godini daje 5,198.108,00 kuna Zakladi Hrvatska za djecu, ali i da će toj zakladi sljedeće godine trebati nešto više novca, 5,353.561,00 kuna, isto kao i godini kasnije, 2021., posljednjoj godini za koju je izrađena projekcija izdvajanja iz proračuna.

Mogućnost usporedbe

Za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenu djecu će Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku potrošiti milijardu i 560 milijuna kuna u ovoj godini, u sljedećoj, ali i u 2021. godini od ukupno 2 milijarde 523 milijuna i 838 tisuća kuna koliko je predviđeno za ostvarenje prava djece tijekom sljedeće godine.

- Ovo je doprinos Hrvatske ostvarenju prava djece - kaže Ivica Bošnjak, državni tajnik, dodajući da se nada kako će to biti poticaj svim dionicima državnog proračuna i civilnog društva da se aktivno uključe u ostvarivanje prava djece, što je do sada samo djelomično moglo biti prepoznato.

Ono što je vrijedno istaći jest da je Odbor za prava djeteta UN-a u srpnju 2016. godine donio “Opći komentar o izdvajanju sredstava iz javnih proračuna za ostvarenje dječjih prava“. Cilj je tog dokumenta bio pomoći državama u ostvarivanju Konvencije o pravima djeteta u vezi s javnim proračunima. Administrativni jezik ustvari obavezuje države da ispunjavaju svoje proračunske obaveze, da istaknu sredstva namijenjena ostvarenju prava djece i ukida bilo kakvo diskrecijsko pravo države da ispunjava svoje obaveze.

One su jednostavno rečeno, obaveza koja se mora ispuniti pa je stoga hrvatsko Ministarstvo financija izradilo metodološki priručnik kako bi se mogao sastaviti “dječji proračun”. Iz proračuna za 2019. godinu je jasno da će Ministarstvo zdravstva za izgradnju dječje nacionalne bolnice izdvojiti 10 milijuna kuna, ali sljedeće godine i 2021. niti lipe, za što vjerojatno postoji opravdan razlog ili ta projekcija nije još dovršena.

Nešto više od 11,5 milijuna kuna namijenjeno je dječjoj bolnici u Klaićevoj za ovu godinu, projekcija za sljedeću godinu se penje na 43 milijuna kuna, a za godinu kasnije nije još napravljena.

Po milijardu i pol kuna će Ministarstvo obrazovanja izdvajati za razvoj odgojno-obrazovnog sustava tijekom ove, sljedeće i 2021. godine, a 23 milijuna kuna je namijenjeno obrazovanju djece hrvatskih građana u inozemstvu. Pritom je, zasad, nejasno je li to inozemstvo i Bosna i Hercegovina za djecu Hrvata rođenu tamo ili se odnosi na, primjerice, obrazovanje mladih Hrvata u Švedskoj, Italiji ili Čileu.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU će, primjerice, u ovoj godini izdvojiti 5 milijuna 280 tisuća kuna, a projekcija za sljedeću godinu iznosi 4 milijuna 680 tisuća kuna, dok će u 2021. 4 milijuna 700 tisuća kuna biti izdvojeno za razvoj otoka.

Pravna pomoć

Uzme li se u obzir koliko su otoci, ustvari, izolirani, tada je svaka kuna namijenjena pravima djece opravdana, a u kratkom obrazloženju namjene navodi se da je riječ o projektima usmjerenim djeci, što mogu biti škole, igrališta, vrtići i slično.

Ministarstvo obrane, između ostalih izdataka navodi da je plan za ovu godinu izdvojiti 950 tisuća kuna, isto kao i sljedeće te i 2021. godine za troškove osoblja i personalnu potporu, a u što ulazi i isplata novčane pomoći djeci poginulih djelatnih vojnih osoba, njih 23. Ministarstvo pravosuđa će za besplatnu pravnu pomoć ove godine izdvojiti 350 tisuća kuna, a toliko namjerava izdvajati i u sljedeće dvije godine.

Za pomoć i ostvarivanje prava djece pri izvršavanju kazne zatvora, pritvora i odgojne mjere u ovoj će se godini izdvojiti ukupno 580 tisuća kuna, a toliko je namijenjeno i u sljedeće dvije godine.