International Budget Partnership (IBP), neprofitna organizacija sa sjedištem u Washingtonu, objavila je Indeks otvorenosti proračuna 2015.
Za Hrvatsku Indeks iznosi 53 od mogućih 100 bodova, što nažalost predstavlja pogoršanje u odnosu na prethodno istraživanje iz 2012. i ukazuje kako je neophodno poboljšati kvalitetu i dostupnost podataka o državnom proračunu.
Indeks otvorenosti proračuna računa se na temelju 109 pitanja iz Upitnika kojima se istražuje objavljuje li državna vlast osam ključnih proračunskih dokumenata:
1) smjernice ekonomske i fiskalne politike,
2) prijedlog proračuna,
3) usvojeni proračun,
4) proračun za građane,
5) mjesečna izvješća,
6) polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna,
7) godišnje izvješća o izvršenju proračuna,
8) revizijsko izvješće
Najbolji rezultat postigli su Novi Zeland, Švedska, Južna Afrika, Norveška i Sjedinjene Američke Države, a najlošiji Katar i Saudijska Arabija. Prosječna vrijednost Indeksa iznosila je 45, što znači da je građanima analiziranih država u prosjeku dostupno samo 45% traženih informacija o državnim prihodima i rashodima u ključnim proračunskim dokumentima.
Hrvatska ima rezultat koji je nešto veći od prosjeka svih promatranih država i spada u skupinu država koje pružaju „ograničene informacije o državnom proračunu“. To znači da građanima nije dostupno dovoljno informacija koje bi im omogućile da kvalitetno nadziru trošenje novca iz državnog proračuna i da Vladu mogu držati odgovornom za politike koje provodi.
Indeks otvorenosti proračuna za Hrvatsku u pet krugova istraživanja od 2006. do 2015. iznosio je 42; 59; 57; 61 i 53 boda. Do pogoršanja je najvećim dijelom došlo jer u prijedlogu državnog proračuna za 2014. nisu prikazane informacije o ostvarenim prihodima i rashodima za godine koje prethode proračunskoj godini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....