'HRVATSKA JE SPREMNA ZAPOČETI PROCES UVOĐENJA EURA' Plenković na Vladi govorio o ulasku u eurozonu, Dalić otkrila koliko bi mogle rasti cijene

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u četvrtak da je duboko uvjeren da je Hrvatska spremna započeti proces uvođenja eura, da će država od toga imati imati znatne i trajne koristi, dok će troškovi uglavnom biti niski, uglavnom jednokratni.

"Hrvatska je, po mom dubokom uvjerenju, spremna započeti proces uvođenja eura, dosegnuli smo relativno visok stupanj realne konvergencije, već više od dva desetljeća održavamo nisku inflaciju i stabilan tečaj, imamo jako dobre rezultate glede proračunske, fiskalne konsolidacije", kazao je premijer na početku sjednice Vlade na kojoj se raspravlja o Strategiji uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Istaknuo je kako strategija temeljito analizira ekonomske koristi i troškove uvođenja eura, te opisuje i predstavlja brojne aktivnosti i politike koje će se poduzimati u predstojećem razdoblju. Dnevnik.hr piše da je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić iznijela je strategiju uvođenja eura.

"Članstvo u eurozoni je jedna od obaveza koju smo preuzeli ulaskom u EU, ali nije utvrđen datum već je to ostavljeno volji države članice i postizanju kriterija koje je potrebno ispuniti. Kriterije nominalne kovergencije smo ispunili, ali kriteriji realne konvergencije, a tu je razina dohotka, to je trajan zadatak kojim ćemo se morati baviti u nadolazećem razdoblju", rekla je Dalić.

Sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu u kojem Hrvatska mora biti najmanje dvije godine. Treba utvrditi središnji paritet za kojeg se onda veže tečaj kune. Dalić je istaknula kako je Hrvatska jako dobar kandidat za preuzimanje eura jer je već visoko euroizirana zemlja, a primjerice 80 posto štednje građana je u eurima.

Kad je riječ o troškovima, zbog uvođenja eura moglo bi doći do rasta cijena.

"Perceptivno najveći trošak je gubitak samostalnosti monetarne politike, ali je ona i danas znatno ograničena jer je cijeli sustav visoko euroiziran. Za građane je najzanimljivije pitanje za kretanje cijena vezano uz proces konverzije. Moguće je jednokratno povećanje cijena između 0,2 i 0,4 posto, no sve pripreme i djelovanje središnjih institucija i HNB-a bit će usmjerene na to da taj učinak na cijene bude minimalan", istaknula je Dalić dodavši da bi euro u Hrvatskoj mogao biti uveden kroz pet do sedam godina.

"Važno je da javnost zna da analiza jasno utvrđuje da ćemo kao država imati znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti niski, u najvećoj mjeri jednokratni", istaknuo je Plenković. Naveo je da će se uvođenjem eura smanjiti rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi.

"Sve to trebalo bi pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećanju obujma investicija i jačanju otpornosti financijskog i gospodarskog sustava na različite oblike poremećaja”, istaknuo je premijer i dodao je i da treba puno raditi na senzibiliziranju javnosti o ovoj temi, a za provedbu ove strategije bit će osnovano i Nacionalno vijeće za uvođenje eura. "U strategiji se a ne navodi ciljani datum uvođenja eura, ali znamo točno koji su koraci pred nama", zaključio je premijer.

Preostao je još, kako je kazao, kriterij smanjenja javnog duga. Na kraju prošle godine udjel tog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao je na 78 posto, a očekuje se, kaže Plenković, da će do 2021. godine pasti na 65 posto. "To jasno govori da Vlada vodi odgovornu ekonomsku politiku", kazao je Plenković.