POKRENUTE PRIJAVE

Hrvatska je za fond za oporavak pripremila 600 poljoprivrednih projekata

Na ministarskom sastanku u Bruxellesu bilo je riječi i o ekologizaciji poljoprivredne proizvodnje, što predlaže Europska komisija
Marija Vučković
 Robert Fajt/CROPIX

Gotovo 600 poljoprivrednih projekata pripremljeno je u Hrvatskoj za financiranje iz novog europskog fonda za oporavak, od kojih je trećina u visokoj fazi dovršenosti, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

"Mi smo prije 20-ak dana pokrenuli prijave u bazu razvojnih projekta koji se odnose na područje poljoprivrede i s jučerašnjim danom zaprimili smo gotovo 600 prijavljenih projekata, od čega trećina već ima potvrđene glavne projekte ili je u potpunosti pripremljena projektno-tehnička dokumentacija", rekla je novinarima Vučković koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a.

Dodala je kako su projekte prijavili mali poljoprivrednici, jedinice lokalne samouprave i prerađivačka industrija.

Hrvatska iz fonda EU sljedeće generacije za poljoprivrednu politiku može računati na 200 milijuna eura, ali se projekti za ruralni razvoj mogu financirati i iz opće omotnice koju je dobila u okviru toga plana. Radi se o 9,4 milijarde eura, od čega su 5,94 milijarde bespovratna sredstva.

U idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju za poljoprivredu joj je na raspolaganju 4,7 milijardi eura - 4,5 milijardi iz redovitog proračuna od 2021. do 2027. i još 200 milijuna iz plana za oporavak koje se trebaju potrošiti u sljedeće dvije do tri godine.

Na ministarskom sastanku bilo je riječi i o ekologizaciji poljoprivredne proizvodnje, što predlaže Europska komisija u okviru Zelenog plana koji bi trebao omogućiti da EU do 2050. postane klimatski neutralna.

Ministrica Vučković je rekla da se Hrvatska zauzima za dobrovoljan pristup ovom pitanju "jer bismo htjeli spriječiti vraćanje novca u proračun".

Pojasnila je da jednogodišnje "eko-sheme" nose sa sobom rizik vraćanja sredstava ako se ne utroše za okolišne i klimatske ciljeve, dok su mjere iz dosadašnjeg drugog stupa poljoprivredne politike, ruralnog razvoja, višegodišnje i ne stvaraju toliki rizik.

"Mi po nekim najvažnijim pokazateljima ne zaostajemo u primjeni eko-standarda, ali s obzirom na pitanje donošenja procedura i pravila bojimo se da bi moglo doći do povrata sredstava. Inače, Hrvatska može biti uzor u tome koliko pridonosi ekološkim i klimatskim ambicijama i bioraznolikosti. Smatram da se trebamo skoncentrirati na produktivnost i zaštitu malih poljoprivrednika", rekla je Vučković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 03:30