LABIRINT POLITIKE

Hrvatska, kad je riječ o BiH, treba voditi tihu diplomaciju, a ne ulaziti u svađe sa Sarajevom

Od Berlina do Washingtona i Vatikana, nitko neće blagonaklono gledati na one koji se svađaju sa Sarajevom
Zoran Milanović
 Davor Pongračić/Cropix
Objavljeno: 14. prosinac 2020. 21:00

Na današnji dan prije 25 godina - 14. 12 1995. - službeno je stupio na snagu Daytonski sporazum, koji je donio kraj rata i formalni mir u BiH. Četvrt stoljeća kasnije, BiH je jako daleko od uređene države, a to se onda reflektira i na zemlju s kojom dijeli gotovo tisuću kilometara granice - Hrvatsku.

Unatoč zajedničkom interesu za dobre bilateralne odnose, oni su uglavnom jako loši. To se vidjelo i nakon posljednjeg istupa Zorana Milanovića, koji je sporadično spomenuo BiH, a da bi otamo uzvratili prekomjernim verbalnim granatiranjem.

Milanović je uz ostalo izjavio kako je svima jasno da u BiH postoje problemi o kojima se ne smije šutjeti, a među njima je i taj da su Hrvati koji tamo žive nezadovoljni svojim statusom te da se takvi problemi moraju riješiti jasnim dogovorom, a ne kozmetičkim zahvatima. "Neka se ne zanose da će bilo kakve strateške odluke o ičemu biti donošene bez suglasja triju konstitutivnih naroda, i to nije nikakav srednji vijek i bez toga nema građanske države. Građanska država u BiH je daleki, daleki san i lijepa stvar, no da bi se do toga došlo, najprije je potreban sapun, a onda parfem", rekao je hrvatski predsjednik.

I opet svojim metaforama izazvao erupciju negativnih reakcija iz susjedstva, gdje samo čekaju priliku za svađu. Tako su u Stranci demokratske akcije zaključili da "predsjednik Hrvatske smatra ljude u BiH nižom vrstom", da bi po običaju najglasniji bio Željko Komšić, oktroirani hrvatski član Predsjedništva BiH, koji je zaključio da "iz Milanovića progovara smrad truleži, nacionalizma i šovinizma", uz zaključak da je hrvatski predsjednik "nadobudni, egocentrični napuhanko, ali je poprilična novost da je sklon ubermenschovskom fašizmu".

Nemamo namjeru braniti Milanovića, ali poslije ovakvih riječi na račun predsjednika, Hrvatska bi Komšića trebala proglasiti personom non grata, kao što je prije dvije godine zabranila ulazak Aleksandru Vulinu, tadašnjem srpskom ministru obrane.

Međutim, i Milanović bi se trebao stabilizirati. Njegove izjave o situaciji s BiH, dociranje svisoka kada govori o susjednoj državi i davanje savjeta koje nitko ne traži, samo dodatno kvare odnose s Bošnjacima i sarajevskim vlastima. I još gore - u međunarodnoj zajednici stvaraju dojam da Hrvatska, poput Srbije, drži figu u džepu i priželjkuje raspad BiH.

A to se neće dogoditi, koliko god je BiH nedovršena država. To ne želi ni EU, a još manje SAD pod vodstvom novog lidera Joea Bidena, koji je to jasno dao do znanja i u nedavnoj predsjedničkoj kampanji. Kada je u srpnju ove godine obilježena 25. godišnjica masakra u Srebrenici, Joe i supruga Jill Biden poslali su otvoreno pismo u kojem su podsjetili da je "genocid u Srebrenici, najveći masakr u Europi u pola stoljeća, bio dio šire kampanje za uništavanje BiH kao multietničke države", uz zaključak "moramo ponoviti da se uvijek protivimo mržnji i potvrđujemo potporu suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH".

Pametnome dosta. Od Berlina do Washingtona i Vatikana, nitko neće blagonaklono gledati na one koji se svađaju sa Sarajevom, kakva god korumpirana bila tamošnja vlast. Uostalom, po tome se Sarajevo ne razlikuje od Beograda i Zagreba. Usto, spomenuti Milanovićevi istupi nimalo ne popravljaju položaj hrvatskog naroda u BiH. Oni samo dodatno homogeniziraju Bošnjake i tzv. građanske političare, i u toj općoj halabuci, gdje se izmjenjuju uvrede i psovke, dogovor je sve dalje. Bosanski gordijski čvor daleko je od rješenja i zato bi Hrvatska, kao članica NATO-a i EU, trebala voditi snažnu kampanju, ali tihe diplomacije. Vikom se neće postići ništa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 22:37