ZAGREB - Najčešći odgovor na pitanje čeka li Hrvatsku sudbina Grčke do sada je bio - zasad ne, ali uskoro možda. Hrvatske statistike u sjedištu međunarodnih financijskih institucija dosad su prihvaćane uglavnom s blagonaklonim oprezom. Sve dok Hrvatska nije u EU i dok troškovi njenih pogrešaka ne pogađaju porezne obveznike EU, Bruxelles si u kritici može dopustiti mekše kriterije.
Slovenija ide stopama Grčke
No ako zasad i jesmo izbjegli da nas blisko povezuju s Grčkom, usporedbe sa susjednom Slovenijom neizbježne su, a bit će sve češće što je bliži datum ulaska Hrvatske u Uniju.
Slovenske Finance objavile su upozoravajuću naslovnicu: Slovenija ide stopama Grčke, Irske i Španjolske. Slovencima je, načelno, danas bolje nego Hrvatima. U uznemirujućem prikazu stanja u Sloveniji, Finance se pozivaju na niz upozorenja koja su slovenskoj vladi stigla iz EK, ali i na analize domaćih i međunarodnih stručnjaka. Kritične točke koje navode pritom su opasno slične hrvatskima.
Bez pomoći privatnicima
Ne posuđujte “tvrtkama zombijima”, uputio je direktorat EK upozorenje Ljubljani. Državi nije posao da privatne kompanije spašava od stečaja. Slovenski problemi su Pivovarna Laško, Merkur i Vegrad. Hrvatskoj vladi niz takvih upozorenja godinama je osim EU slao i MMF. Problematične su željezare, ali i niz loših kompanija koje su još u državnom vlasništvu. Brodogradilišta su samo kruna problema. Finance brine što je slovenski rast (2,2 posto u drugom tromjesečju) danas manji od njemačkoga. Hrvatska se, međutim, još nije ni približila rastu i ovu će godinu, kao i prošlu, završiti u minusu.
Ugledajte se na Nijemce
Gospodarski rast usporava i visoka zaduženost. EU kao primjere opasnog rasta zaduženosti zadnjih godina navodi Sloveniju pa Španjolsku i Irsku. Hrvatska nije na popisu jer nije u EU, pa zasad izostaju glasne packe. Ugledajte se u Nijemce i njihovu “znanost” o rezanju zaduženosti tvrtki, poručuju Sloveniji. Finance ukazuju i na nužnost restrukturiranja kompanija što za sobom povlači niže plaće te opasnost od usporavanja rasta. Njemačke kompanije smanjile su na početku krize svoje troškove na minimum i jačale sposobnost plaćanja, dok su slovenske i hrvatske krizu pokušale riješiti novim dugovima. U Hrvatskoj su se s više ili manje uspjeha restrukturirale velike privatne kompanije. Poduzeća u državnom vlasništvu i javne kompanije i dalje posluju izvan modela tržišne ekonomije.
Ovisnost o kreditima
Malo unutarnje tržište, niska konkurentnost i velika ovisnost o inozemnom financiranju ključnim su problemima kako Slovenije, tako i Hrvatske. S tim da je Slovenija ipak članstvom u EU oslobodila putove svojim proizvodima i tu je u prednosti pred Hrvatskom. U prednosti je i po većoj produktivnosti zaposlenih i po boljoj strukturi plaća..
Loš rejting imaju i slovenske banke
Guverner upozorava Slovence i na visinu inozemnih potraživanja (iako se slovenski ino dug iz godine u godinu smanjuje), kao i na sve veće troškove financiranja ekonomije. Pad rejtinga slovenskih banaka neminovno se mora odraziti i na pad boniteta države, a time i na sve skuplju cijenu novca.
Bonitetne agencije su hrvatski bankarski sustav dosad smatrale stabilnijim od države, ali cijena zaduživanja u Hrvatskoj već odavno je probila granicu dugoročne održivosti. Najveći rizici za Sloveniju i dalje su u građevinskom sektoru gdje je zbog visokih cijena nekretnina gotovo zamrlo tržište stanova. Sve manje poslova za građevinare pridonosi i većoj nezaposlenosti te padu domaće potražnje. Uz slične probleme koji muče njegova slovenskog kolegu, guverner HNB-a Željko Rohatinski dosad je bezbroj puta upozorio i na prekomjerno zaduživanje države i na rasipničku Vladinu politiku koju se ne može liječiti samo monetarnim mjerama. ( V. Vresnik)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....