Plinofikacija proizvodnje rafinerije Bosanski Brod, što su u Münchenu dogovorili hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, tehnički je lako izvediva, problem će biti samo postupak međudržavnih dogovora i sporazuma, izrada projektne dokumentacije, izdavanje dozvola.
Uvođenjem čiste proizvodne tehnologije onečišćenje zraka na području Slavonskog Broda smanjilo bi se za čak 90 posto. Prema dostupnim informacijama, za ovaj plan koristio bi se magistralni plinovod koji se proteže od Kutine do Slavonskog Broda i prolazi uz samu granicu s BiH.
U Slavonskom Brodu Plinacro ima redukcijsku stanicu na koju se može priključiti plinovod koji bi se usmjerio prema rafineriji u B. Brodu. Do granice bi trebalo izgraditi oko 7 kilometara plinovoda koji može proći iznad rijeke Save ili njenim koritom. Na tom dijelu postoji i stari, u ratu oštećeni produktovod koji bi se također mogao iskoristiti za ovaj projekt. Sama izgradnja može trajati najviše do godinu dana, no ishođenje dokumentacije i međudržavni sporazumi mogli bi usporiti cijeli projekt.
Ideja da se proizvodnja u rafineriji B. Brod pokreće plinom, a ne lož-uljem stara je nekoliko godina. Ruski Zarubežnjeft, vlasnik rafinerije, još je 2013. objavio da su počeli s izradom dokumentacije za plinofikaciju ložišta rafinerije. Sve je trebalo biti gotovo još 2015., ali nema vijesti je li to učinjeno.
Krajem prošle godine ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov najavio je da je Rusija spremna platiti 10 milijuna eura, na koliko su procijenjeni troškovi ovog projekta. On je već tada najavio da je rješenje izgradnja plinovoda od Hrvatske do BiH, odnosno do same rafinerije. Dosad je sve propadalo jer u tom dijelu BiH nema plinske mreže niti interkonekcije kojom bi se ovaj energent doveo iz susjednih država. Vlasti Republike Srpske računale su na projekt Južni tok i konekciju na Srbiju pa ideja o spajanju na plinovod u Hrvatskoj nikad nije zaživjela. S obzirom na to da je projekt Južni tok propao, sada je ponovno oživljena ova ideja za koju i ruska strana priznaje da je najbolje rješenje.