PRVI KRUG NATJEČAJA

HRVATSKA NAFTNA GROZNICA Otkriveno koliko se kompanija javilo na natječaj za crpljenje nafte iz Jadrana

Omis, 300514.Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak posjetio je HE Zakucac u kojoj je zavrsena druga etapa rekonstrukcije. Domacin Vrdoljaku bio je predsjednik NO Zakucac Tomislav Seric.Na fotografiji: ministar Vrdoljak odgovara na pitanja novinara.Foto: Nikola Vilic / CROPIX *** Local Caption ***
 Nikola Vilić / CROPIX

ZAGREB - Šest kompanija prijavilo se na natječaj za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom Jadranu i iskazale su interes za ukupno 15 istražnih prostora, izvijestio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Ističe da je riječ o vrlo eminentnim i stručnim energetskim kompanijama i da je zadovoljan prvim krugom natječaja jer te kompanije imaju vrlo visoko iskustvo u upotrebi najsuvremenijih tehnologija i udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima.

Najavio je da se konačna odluka Vlade o odabranim ponuditeljima može očekivati do kraja godine, a pred kraj prvog kvartala 2015. godine po njegovim bi riječima trebalo uslijediti potpisivanje ugovora o podjeli eksploatacije odnosno koncesijskih ugovora.

Vrdoljak podsjeća da je Vlada u cijeli projekt krenula prije godinu i pol dana kad je Hrvatska, kako kaže, bila "potpuno nevidljiva" kako potencijal u eksploataciji i istraživanju ugljikovodika te da je Vlada u tom razdoblju uspjela bitno promijenila takav njen status.

Ravnateljica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić rekla je da sutra počinje evaluacija ponuda, a dok ona traje ne može se službeno reći koje su se kompanije javile na natječaj. Sredinom prosinca, kad se očekuje Vladina odluka o odabranim ponuditeljima, može se znati o kojim je kompanijama riječ, kaže ona.

Danas se zbog propozicija natječaja nije moglo doznati na koji dio hrvatskog Jadrana (sjeverni, srednji i južni) se odnose ponude.

Dorić i Vrdoljak naglašavaju da očekuju još interesa kompanija za istraživanje i eksploataciju plina i nafte u Jadranu te da neke od kompanija, koje sada nisu predale ponudu, očekuju drugo javno nadmetanje i da je to uobičajeno.

U sedam mjeseci koliko je natječaj bio otvoren, 45 kompanija prošlo je kroz data room s geološkim podacima za hrvatski Jadran, a 18 ih je kupilo ozbiljne količine podataka, dodala je Barbara Dorić, pri čemu je Agencija za ugljikovodike prihodovala 15 milijuna kuna.

Navela je da se u istražnom razdoblju očekuju investicije od sto milijuna eura po istražnom polju u idućih oko pet godina, a početkom eksploatacije kreće podjela proizvodnje gdje državi ide 55, a investitoru 45 posto prihoda.

Proces istraživanja i eksploatacije podrazumijeva pripremnu fazu istraživanja koja traje 3 do 6 godina i, kada se u određenom istražnom prostoru dokaže nalazište nafte ili plina i komercijalnost ležišta, slijedi eksploatacija.

Na pitanje jesu li riješena otvorena pitanja s Crnom Gorom oko definiranja granica istražnih polja u južnom Jadranu, ministar Vrdoljak je odgovorio da se s Crnogorcima stalno razgovara i da je nedavni sastanak premijera Milanovića i Đukanovića pokazao kako postoji dobra volja da se ta pitanja riješe.

Isto tako, kaže Vrdoljak, kontinuirano se razgovara i s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim stranama naglašavajući da je jedan od prvih uvjeta natječaja bio najviši mogući poznati ekološki standard i najsuvremenije svjetske tehnologije.

Upitan stoji li nakon današnjeg dana i dalje kod svoje ocjene da Hrvatska u energetici može postati "mala Norveška", kaže da su tek utvrđene ponude, ali da i dalje stoji kod toga da će Hrvatska, uz realizaciju svih projekata na moru i kopnu, biti jedna od rijetkih europskih zemalja koja će izvoziti plin.

Time će, dodaje, moći upravljati energetskom politikom ovog dijela Europe, energetski intenzivnim industrijama bit će vrlo aktraktivno ulagati u Hrvatsku, a hrvatski građani i industrija imat će najjeftinije energente u ovom dijelu Europe.

Javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja otvoreno je 2. travnja ove godine, a rok za ponude istekao je u ponedjeljak, 3. studenog, u 14 sati.

Zainteresirani ponuđači mogli su se javiti za istraživanja 29 istražnih polja, površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara.

Milanović: 'Eksploatacija nafte i plina u Jadranu može biti dobra priča'

ZAGREB - Predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak da bi eksploatacija nafte i plina u Jadranu mogla biti dobra gospodarska priča za Hrvatsku ako je ekologija na najvišoj razini.

Odgovarajući na novinarsko pitanje na Danu Sveučilišta u Zagrebu koliko je eksploatacija nafte i plina dobra gospodarska priča za Hrvatsku, premijer je ustvrdio kako to može biti dobra priča ako je ekologija na najvišoj razini, "a je".

Uoči otvaranja ponuda prispjelih na javni natječaj Ministarstva gospodarstva za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja, premijer je odgovorio novinarima i da se davanje koncesije za istraživanje ugljikovodika u hrvatskom dijelu Jadranskog mora ne može uvjetovati suradnjom s hrvatskim brodogradilištima.

"Malo je neuobičajeno u poslovnoj praksi da se nekome tko se javlja na natječaj za koncesiju za istraživanje ugljikovodika uvjetuje da radi s nekom privatnom kompanijom, bez obzira u čijem vlasništvu ta kompanija bila", kazao je Milanović.

Istaknuo je da je Hrvatska jedina država među novim članicama Europske unije koja je, zasad, uspjela spasiti i održati brodogradnju. "U tome vidim i neke zasluge svoje vlade i stvari koje smo mi radili. Sva naša brodogradilišta rade i drže se iznad vode, a to je u brodogradnji jako važno jer je u jednom trenutku prijetila opasnost da sva propadnu", kazao je premijer.

Napomenuo je da se ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić upravo vratila iz srednje Azije, gdje i sam planira uskoro otići, a gdje "postoje velike šanse za narudžbe za naša brodogradilišta".

Riječ je o ozbiljnim narudžbama, koje ovise o kvaliteti naših tamo upravo isporučenih brodova, a nastavak te suradnje mogao bi se mjeriti u desecima i desecima brodova, "punim knjigama narudžbi za naša brodogradilišta u sljedećih 5-6 godina, narudžbi kojima se zarađuje, gdje nećemo pokrivati gubitke iz džepova poreznih obveznika, što smo radili 40 godina", ustvrdio je Milanović.

Osvrnuo se i na činjenicu da je Crna Gora markirala neka područja za istraživanje "koja po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu nisu njihova nego naša područja". "Ako to shvatimo samo kao početak nekakve arbitraže između Hrvatske i Crne Gore, bit će dobro. Ali ako je to nekakav tvrdi stav Crne Gore, onda će ga morati promijeniti", poručio je, upozorivši međutim, kako nikome nije u interesu previše se svađati "jer bi nam se moglo desiti da investitori odustanu".

Na novinarsko pitanje je li istina, kako prenosi Novi list pozivajući se na izvore bliske vladi, da mađarski premijer Viktor Orban privodi kraju prodaju MOL-ovog udjela u Ini ruskom Rosneftu, Milanović je kazao kako, kad bi bila istina da se tim poslom bavi premijer vlade koja je vlasnik samo 25 posto u MOL-u, "onda Mađarska ne bi bila ni blizu demokratska država".

"Siguran sam da Mađarska nije takva država. Ja sam premijer Vlade koja je vlasnik 45 posto u INI i ne bavim se pregovorima i ne prodajem nešto što je tuđe", istaknuo je premijer.

Hvatske dionice nisu na prodaju, a što MOL planira sa svojim dionicama, i koji je u tome utjecaj mađarske vlade, ja to ne mogu znati, kazao je. "S kolegom Orbanom kad god se vidimo, što je često, uvijek malo propričam o tome, i nisam stekao dojam da se bavi bilo kakvim tradingom, trgovinom i prodajom dionica, a što će na kraju MOL odlučiti što će sa svojim dionicama, to ćemo vidjeti", dodao je Milanović.

Napomenuo je da je hrvatski zakon o privatizaciji Ine još na snazi bez obzira na "neke nesporazume koje imamo" s Europskom komisijom, a koja traži da neke odredbe toga zakona ukinemo. Te odredbe nisu ukinute upravo zato da bi Vlada zadržala utjecaj i zadnju riječ nad time tko može steći preko 10 posto dionica Ine, pojasnio je.

"Zakon nije mijenjan isključivo zbog tih strateških interesa, kako bismo mogli kroz taj zakon arbitrirati. To možda nije najtržišnije ponašanje, ali s obzirom na sve što se događalo, taj osigurač, tu kočnicu u rukama još uvijek neko vrijeme namjeravamo držati. To je ono što ja i moja vlada još možemo napraviti za Inu", kazao je Milanović, napomenuvši kako ni to "ne može trajati sto godina".

"Da pitate naše građane, najveći dio njih bio bi za to da se Vlada zaduži za dvije ili tri milijarde eura i otkupi dionice Ine. Ja im moram reći, kao odgovoran čovjek - ne kao političar - da je to nemoguće. Propast ćemo financijski. Dakle, moramo braniti ono što imamo, a to je 45 posto", upozorio je.

Uoči sutrašnje objave jesenske ekonomske prognoze Europske komisije, Milanović se dotaknuo i hrvatskih očekivanja. Istaknuo je kako "mi imamo svoje brojke koje su malo bolje nego ranije".

"U sljedećoj godini će biti bolje. Prognoze imaju i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond i Hrvatska narodna banka. To je jedan kolaž očekivanja, a očekivanja u cijeloj Europi u ovom trenutku nisu onakva kakva bih ja htio da jesu", kazao je.

Na pitanje novinara je li proračun za 2015. već sada na staklenim nogama, nakon što je proračun ove godine podbacio na prihodovnoj strani za dvije milijarde kuna, a vlada planira rasterećenje upravo prihodovne strane za iduću godinu, Milanović je poručio: "Proračun za 2015. je na nogama". ( Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:30