LOŠA ISKUSTVA IZ PROŠLOSTI

HRVATSKA NEĆE MOĆI BLOKIRATI SRBIJU ZA ULAZAK U ČLANSTVO EU: Europska Unija želi ukinuti pravo veta u procesu proširenja i pridruživanja novih država

 
 REUTERS

Povjerenik za pregovore o proširenju i susjedstvu Johannes Hahn je prije dva dana prvi put javno predložio ono što se već dulje vrijeme čuje po koridorima institucija Europske unije, a to je ukidanje prava veta državama članicama u postupku proširenja EU.

Kako je rekao Hahn u svom govoru pred zastupnicima Europskog parlamenta i predstavnicima nacionalnih parlamenata, države članice zadržale bi pravo odlučivanja hoće li ili neće primiti na kraju novu članicu u EU, ali tijekom postupka odlučivalo bi se kvalificiranom većinom. Kako bi obrazložio svoju ideju, Hahn je spomenuo da se oko dvije trećine vremena i energije u postupku potroši na uvjeravanje jedne ili dvije članice da se slože s onime s čim su se složili svi ostali.

Prepreke

Ta ideja se spominje već nekoliko godina, još otkako je Hrvatska imala status kandidata, a Slovenija joj je blokirala otvaranje brojnih poglavlja zbog bilateralnih sporova oko granice. Druge države članice se uglavnom nisu slagale sa slovenskom blokadom, ali nisu mogle učiniti ništa kako bi se ta prepreka skinula. Tek kada je tadašnja premijerka Jadranka Kosor postigla sporazum sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom, ukinuta je blokada, otvarana su i zatvarana pregovaračka poglavlja te je Hrvatska 2. srpnja 2013. postala članica Europske unije.

European Neighbourhood Policy and Enlargement Negotiations Commissioner Johannes Hahn speaks during an interview with Reuters at the EU Commission headquarters in Brussels, Belgium January 18, 2018. Picture taken January 18, 2018. REUTERS/Francois Lenoir
Francois Lenoir / REUTERS
Johannes Hahn

Upravo zbog hrvatskog slučaja, ali i zbog grčke blokade Makedonije koja je trajala sve do ovih dana, u EU su se često čule ideje o ukidanju prava veta kako ne bi svaka država u svakom koraku mogla blokirati pregovore s bilo kojim kandidatom. U procesu proširenja se od usvajanja pregovaračkih stajališta do otvaranja i zatvaranja poglavlja, zatim zaključenja pregovora, potpisivanja Ugovora o pristupu i ratifikacije odlučuje jednoglasno.

Diplomati u EU još su se tada pitali “ako Slovenija ovako blokira Hrvatsku, s kojom ima prijateljske odnose, što će tek Hrvatska učiniti Srbiji ili Srbija jednoga dana Kosovu”. Hrvatska je prije ulaska u EU usvojila političku deklaraciju u Saboru kojom se politički obvezala na promicanje europskih vrijednosti u susjedstvu i pomaganje državama iz regije u procesu integracija u EU.

Otvorena pitanja

Upravo zbog hrvatsko-slovenskog slučaja EU je još od prošle godine u strategiji proširenja uvela uvjet rješavanja bilateralnih sporova znatno prije članstva u EU jer Unija “neće i ne može uvoziti takve probleme”. I tako sročena rečenica je odraz stanja odnosa Hrvatske i Slovenije koje i dalje imaju otvoren spor oko granice, a Slovenija je tražila da su u to umiješa i EU te je Hrvatsku tužila Sudu Europske unije.

Zasad je na ideju Johannesa Hahna javno reagirala samo hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu iz redova konzervativaca Ruža Tomašić. Ona je Hahnu uputila pismo kojim upozorava da bi ova promjena bila diskriminatorna prema državama, poput Hrvatske, koje su morale ispuniti sve uvjete kako bi postale članice EU.

“Budući da su Republika Hrvatska i ostale države koje su punopravne članice Unije postale prije nje sve uvjete za članstvo u Uniji morale ispuniti u potpunosti, uključujući i navedenih 300 jednoglasnih odluka, ne misli li povjerenik Hahn da bi ovakav gotovo isključivi prelazak na glasovanje kvalificiranom većinom bio diskriminatoran prema državama koje su uvjete za članstvo ispunile detaljno i beskompromisno”, upitala je Tomašić koja je upozorila da Hrvatska i dalje ima brojna otvorena pitanja sa Srbijom, koja nije mogla riješiti bilateralno.

Pristupni pregovori

Hahnova ideja se mnogima u Bruxellesu čini logičnom. Hrvatska bi je svakako pozdravila dok je bila kandidatkinja. No, malo tko vjeruje da je takva promjena moguća, i to ne zbog Hrvatske, nego zbog Njemačke, Francuske i Nizozemske. Dok Turska ima status kandidata, dok postoji bilo kakva nada da ova država ikada može postati članica EU, teško je očekivati da bi te države pristale da im se ukine pravo veta u bilo kojem koraku pristupnih pregovora.

Ako bi se ostvario prijedlog vodećeg kandidata Europske pučke stranke za predsjednika Europske komisije Manfreda Webera da se i formalno s Turskom prekinu pregovori, onda bi prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom imao šansu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 01:50