EDUKATIVNA RADIONICA

‘Hrvatska nema poseban propis posvećen problematici SLAPP-a, treba ga uvrstiti u postojeće propise‘

Tema radionice bila je problematika strateških tužbi usmjerenih protiv javnog sudjelovanja, tzv. SLAPP tužbi

Romana Matanovac Vučković

 Dragan Matić/Cropix

Problematika strateških tužbi usmjerenih protiv javnog sudjelovanja, tzv. SLAPP tužbi s kojima se suočava medijski sektor bila je tema još jedne edukativne radionice u organizaciji Ministarstva kulture i medija, ovaj put održane u Osijeku s ciljem dodatnog razumijevanja ovog velikog problema za sve dionike u procesu, dakle novinare, ali i suce, odvjetnike...

Ministarstvo kulture i medija osnovalo je 2021. godine Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi, nakon što je Europska komisija usvojila Akcijski plan za europsku demokraciju, kojemu je jedan od primarnih ciljeva potpora samostalnim i neovisnim medijima, između ostalog, putem suzbijanja SLAPP tužbi. U osnovi riječ je o postupcima pokrenutim od strane moćnih pojedinaca usmjerenih prema zastrašivanju i utišavanju kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa. Zanimljiva predavanja u tom smislu u Osijeku su, među ostalima, održali profesori s Pravnog fakulteta u Zagrebu Romana Matanovac Vučković i Hrvoje Lisičar koji je ujedno član Odbora stručnjaka za SLAPP i Odbora stručnjaka za integritet internetskih informacija Vijeća Europe. Prof. Lisičar pri tome je istaknuo kako je "nužno uspostaviti razliku u odnosu na sve tužbe protiv medija i novinara, jer SLAPP tužbe imaju puno dalekosežnije posljedice."

- Jasno je da ih se nikada nećemo u potpunosti riješiti i one će uvijek biti naša realnost, ali ih kroz zakonske izmjene te stalnu edukaciju treba svesti na minimalnu mjeru. Isto tako, ne treba olako označavati bilo koju tužbu protiv medija kao SLAPP, jer nije svaka tužba protiv medija SLAPP tužba – rekao je Lisičar, dodavši i kako je "cilj zaštititi medije od takvih strateških tužbi i spriječiti daljnje širenje u EU. Niti jedna članica EU nema jasne zaštitne mjere protiv takvih postupaka. Ne postoje ni pravila za rješavanje SLAPP-ova na razini EU."

- U Direktivi EK, koja je u fazi donošenja, ponuđena je definicija tužbi: zlonamjerni sudski postupci protiv javnog sudjelovanja, a glavna im je svrha spriječiti, ograničiti ili kazniti javno sudjelovanje. Europska komisija daje u toj Direktivi sudovima ovlasti da zatraže od tužitelja osiguranje za troškove tužbe. Ključni elementi preporuke su osposobljavanje pravnih stručnjaka, novinara... - istaknuo je Lisičar. Rekao je i da su takve tužbe najčešće neosnovane s ciljem da se "medije spriječi u daljnjem izvještavanju."

- Najznakovitije je to što se traže izuzetno visoki iznosi naknade štete, koji daleko prelaze zahtjeve uobičajenih tužbi, ali njihov cilj nije uspjeh u sporu, nego tužitelja jednostavno zanima da se o njemu prestane govoriti, to mu je primarno. Takve tužbe imaju utjecaj i na novinare u smislu da dolazi do autocenzure. SLAPP tužbe su u biti zlouporaba temeljnih prava (prava na pristup sudu, prava na zaštitu privatnosti...), pri čemu se zlorabi pravni sustav, kojega se tako zatrpava često vrlo kompleksnim postupcima – naglasio je Lisičar, dodavši i kako u tome vrlo važnu ulogu imaju odvjetnici koji potpisuju takve tužbe i koji bi prije nego što to učine trebali povesti računa o odvjetničkom kodeksu. Prof. Matanovac-Vučković kazala je kako "Hrvatska za sada nema poseban propis koji bi bio posvećen problematici SLAPP-a, a za to nema ni potrebe, već ju treba uvrstiti u postojeće propise."

- Moguća rješenja su nadogradnja Zakona o parničnom postupku, uređivanje posebnih odredaba u Zakonu o medijima, stvaranje standardiziranog testa za SLAPP tužbe, specijalizacija sudaca za medijsko pravo te kombinacija svih ovih mjera – istaknula je prof. Matanovac-Vučković.

Inače, prema službenom istraživanju o SLAPP tužbama u zemljama EU, CASE novinarskog udruženja (Coalition Against SLAPPs in Europe), iz ožujka 2022., proizlazi da su u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2021. podnesene ukupno 33 SLAPP-tužbe, a prema tom istraživanju više SLAPP tužbi nego u Hrvatskoj bilježi se u Malti (42), Sloveniji (41), Bosni i Hercegovini (40), te Poljskoj (119) i Francuskoj (50). Ipak, vjeruje se da je broj SLAPP tužbi protiv nakladnika i novinara u Hrvatskoj i veći.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 13:48