Najave su da imamo i značajne energetske zalihe plina. Rasprave o mogućem crpljenju nafte u Jadranu su izlišne. Po svim naznakama, tamo nema ekonomski isplativih nalazišta nafte, okrenimo se plinu”, izjavio je za tjednik Globus predsjednik Ivo Josipović pojašnjavajući svoj budući razvojni program koji će se bazirati na tzv. zelenoj politici.
Takav javno izrečen stav jučer je izazvao nedoumicu u Vladinim krugovima oko predsjednikova stava o državnom projektu istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu.
Podrška na izborima
Naime, iz tih predsjednikovih riječi može se naslutiti da je promijenio stavove za koje se zalagao prije nekoliko mjeseci u razgovorima s američkim predsjednikom Barackom Obamom, američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom te predstavnicima naftnih kompanija. Promjena mišljenja povezuje se s predsjednikovom namjerom da dobije podršku Mirele Holly i njene stranke ORaH na predsjedničkim izborima. U Uredu predsjednika su nam pojasnili da predsjednik nije promijenio stajališta koja je iznosio u Sjedinjenim Državama i da nije protiv naftnih bušotina u Jadranu, ali uz primjenu najviših ekoloških standarda.
Potencijalni izvori
Pojašnjeno nam je da se predsjednik referirao na dosadašnja Inina istraživanja koja su pokazala da u Jadranu nema nafte. “No, prava slika će se pokazati nakon bušenja. Sva istraživanja i u talijanskom i u hrvatskom dijelu Jadrana pokazala su da u našem dijelu Jadrana ima plina i da se tome trebamo detaljno posvetiti, a istovremeno istraživati potencijalne izvore nafte”, rečeno nam je u Uredu predsjednika.
U Vladi nisu željeli službeno komentirati predsjednikov stav, a iz Ministarstva gospodarstva stigla nam je pismena reakcija. “Hrvatska strana Jadrana je uglavnom neistražena. Mi od samoga početka cijeloga procesa, poštivajući mišljenja struke, eminentnih znanstvenika, kao i tvrtke koja je provodila seizmička istraživanja, govorimo o značajnim potencijalima za pronalazak nafte, a posebno plina u Jadranu. Nitko u ovome trenutku ne može sa sigurnošću reći koliko čega, u kojim količinama te gdje ima nafte i plina dok ne krenu prve istražne radnje, odnosno dok se ne naprave prve istražne bušotine”, piše u reakciji Ministarstva u kojoj se predsjedniku poručuje da se ne mogu odvojiti plinska od naftnih istraživanja.
Potpisivanje ugovora
Za dva tjedna, 3. studenoga, istječe rok za podnošenje ponuda na natječaj za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu koji je raspisala Agencija za ugljikovodike. Dosad je oko 40 naftnih i plinskih kompanija pregledalo podatke o jadranskom podmorju prikupljene u data roomu Agencije, a 20-ak ih je otkupilo obimnu dokumentaciju i smatra se da bi velik dio njih mogao dati ponudu. Riječ je, kako doznajemo, o velikim američkim i svjetskim kompanijama koje su najvećim dijelom zainteresirane za područje srednjeg i južnog Jadrana. Potpisivanje ugovora o podjeli proizvodnje očekuje su u prvom kvartalu 2015. Faza istraživanja trajat će od tri do pet godina i tek nakon što se na određenom istražnom području dokaže nalazište nafte ili plina, slijedi eksploatacija. “Upitno je koliko će te predsjednikove tvrdnje da u Jadranu nema nafte utjecati na namjeru kompanija da daju ponude”, rekao nam je jedan sugovornika.
S Obamom i Bidenom dogovarao bušenja
Predsjednik Josipović u svibnju je otišao u Sjedinjene Države kako bi američkim investitorima poručio da projekt ima jedinstvenu političku podršku hrvatskih vlasti. O eksploataciji Jadrana razgovarao je s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom, projekte je predstavio u ameičkom Kongresu, a kruna posjeta bio je sastanak s predstavnicima svih velikih američkih naftnih kompanija u Houstonu. Mjesec dana ranije na istu temu Josipović je razgovarao i s predsjednikom Obamom. “Moguća nalazišta nafte i plina u Jadranskom moru mogla bi ‘dramatično’ pomoći izlasku Hrvatske iz dugogodišnje gospodarske krize. Planovi o energetskom čvorištu koji jamče energetsku neovisnost srednjoj i istočnoj Europi mogu dramatično promijeniti budućnost nabolje”, isticao je tada Josipović i naglašavao: “Na svima je da do kraja, punim gasom, učinimo da taj projekt uspije”, govorio je predsjednik tada u Americi.
Komentar Željka Trkanjeca:
Zbunjujemo partnere iz inozemstva
Kako god okrenuli, izjava predsjednika Ive Josipovića tjedniku Globus nije baš najsretnija. Već i zbog toga što je bilo potrebno dodatno tumačenje iz njegova ureda kako nije mislio baš to što je rekao. A svaka izjava koja se mora razjašnjavati politički nije poželjna.
Ova je, pak, specifična po tome što je isti taj predsjednik prije samo nekoliko mjeseci uvjeravao najmoćnije svjetske naftne kompanije u Houstonu, pa američkog potpredsjednika Joea Bidena i predsjednika Baracka Obamu kako bi bilo jako dobro da se ovi prvi uključe u istraživanje “nafte i plina”, a ovi drugi tome daju političku podršku.
I zato što postoje oni koji čitaju izjave hrvatskih političara i o njima izvještavaju svoje centrale, političke ili poslovne. A i zbog toga što je u hrvatskoj politici previše izjava - ali i čina - koji su danas ovako, a sutra onako, kako vjetar zapuše, i to i u opoziciji (sadašnjoj i prošloj) i u istovjetnoj poziciji.
To često zna zbunjivati inozemne partnere. Jasno je da se predsjednik, koji je u kampanji, želi što više približiti biračima OraH-a, stranke koja zagovara maksimalne ekološke kriterije. Ali, ipak mu prva pomisao mora biti definirana državna politika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....