Operacija Enhanced Forward Presence

Hrvatska ove godine u Poljsku šalje višecijevne bacače raketa, iduće godine u Litvu osam borbenih oklopnih vozila i 120 pripadnika Tigrova

 Hanza Media

Operaciju Enhanced Forward Presence vode Amerikanci, sjedište joj je u Poljskoj, a tamo su već američki, britanski i rumunjski vojnici.

Hrvatska bi se već ove godine trebala uključiti u NATO-ovu operaciju Enhanced Forward Presence pod američkim zapovjedništvom, čije će sjedište biti u poljskom gradu Orzysz, doznaje Jutarnji list. Riječ je o multinacionalnoj bojni pod zapovjedništvom SAD-a u čijem će sastavu uz američke biti britanski i rumunjski vojnici.

Prema našim informacijama, na traženje američkog zapovjedništva ovoj postrojbi bi se trebala pridružiti i jedna hrvatska bitnica samohodnih višecijevnih raketnih bacača SVLR 122BM-21 GRAD. Jednu bitnicu čine ova tri VBR sustava. Prema našim informacijama, američka strana smatra da bi im SVLR 122 dobro došao kao vatrena potpora pješačkim postrojbama. Prema neslužbenim informacijama, tri VBR sustava zajedno s posadama trebala bi u Poljsku biti upućena krajem godine. Naravno, prije upućivanja njihovo slanje treba odobriti Sabor.

Strateška linija

U blizini grada Orzysza nalazi se veliki vojni poligon na kojem bi se trebala uvježbavati ova multinacionalna bojna. Posebnost ove lokacije je u tome što se nalazi oko 70 kilometara od “zone Suwałki” i oko 140 kilometra od Kalinjingrada, ruske enklave unutar Europske unije u kojoj je najvjerojatnije smješteno nuklearno oružje. “Zona Suwałki” dijeli rusko područje Kalinjingrada i rusku saveznicu Bjelorusiju, i to na potezu od 60 km. Vojni stručnjaci tu već dugo upozoravaju: ako Rusija krene u konvencionalnu ili “hibridnu” akciju protiv jedne baltičke države, na tom području može vrlo lako partnerima u NATO-u presjeći mogućnost dostave oružja i vojnika preko grada Suwałkija.

Nekoliko mjeseci nakon dolaska u Poljsku, hrvatska ojačana pješačka satnija trebala bi biti upućena u Litvu. Također u sklopu NATO-ove operacije Enhanced Forward Presence. Riječ je o multinacionalnoj postrojbi u kojoj bi trebalo biti 1200 vojnika iz Norveške, Nizozemske, Belgije, Luksemburga, Francuske, Hrvatske i vodeće zemlje Njemačke. Postrojba bi trebala biti smještena kod litavskog grada Rukla, gdje se nalazi veliki vojni poligon. Prvi vojnici iz belgijskog kontingenta prošlog su mjeseca već stigli u Ruklu.

U Ministarstvu obrane još ne otkrivaju detalje sudjelovanja hrvatskih vojnika u ovoj operaciji. “U tijeku je izrada prijedloga nacrta odluke Hrvatskog sabora o mogućem angažmanu OS RH u okviru ojačane prednje prisutnosti. Također, trenutno se na strateško-operativnoj razini razrađuju mogući modaliteti operacionalizacije takve odluke. Tako je i o okvirnim troškovima sudjelovanja u operaciji prerano govoriti s obzirom na to da još nisu potpisani potrebni sporazumi s Njemačkom i Litvom. Konkretne zadaće ove postrojbe ne bi se trebale značajno razlikovati od zadaća postrojbi koje se izvršavaju u Hrvatskoj, od obuke i gađanja do održavanje sredstava, a jedina razlika bila bi u tome što bi se dio obuke i vježbi provodio u međunarodnom okružju”, stoji u odgovoru MORH-a.

Prema neslužbenim informacijama, u Litvu bi bila upućena ojačana pješačka satnija s oko 120 vojnika. Riječ je o pripadnicima prve satnije Tigrova. Zajedno s Tigrovima u Litvu bi bilo upućeno osam borbenih oklopnih vozila Patria CRO naoružanih vatrenom stanicom 30 mm s integriranom protuoklopnom zaštitom i najvjerojatnije određeni broj vozila MRAP.

Ova informacija potvrđena nam je u vrhu Oružanih snaga. Jedino je problem što Oružane snage još ne raspolažu stanicom 30 mm niti protuoklopnim raketama. Naime, natječaj za ovu stanicu je u tijeku. Stigle su tri ponude - izraelskih tvrtki Elbit i Rafael te domaće tvrtke Đuro Đaković. Kako doznajemo, u tijeku je analiza ponuda. Prema odredbama natječaja, isporuka stanica trebala bi biti u studenom ove godine, a samo nekoliko mjeseci nakon isporuke i montaže svih osam Patria sa stanicom 30 milimetara trebalo bi biti upućeno u Litvu.

Njemačka grupa

Odluka o slanju NATO-ovih snaga u baltičke države Litvu, Estoniju, Latviju te Poljsku, uz samu granicu s Rusijom, donesena je tijekom NATO samita u Varšavi u cilju ojačavanja istočnih granica saveza od mogućeg udara Rusije.

Hrvatska je izrazila spremnost sudjelovanja s do jednom pješačkom satnijom u okviru njemačke borbene grupe koja će biti raspoređena u Litvi, uz preduvjet donošenja odluke Sabora o tome. U Ministarstvu obrane naglašavaju da je “sudjelovanje u sklopu ojačane prednje prisutnosti komplementarno i s ambicijom Republike Hrvatske u izgradnji i održavanju vlastite međunarodne vjerodostojnosti i odgovornosti te bitno doprinosi daljnjoj izgradnji političkog i vojnog kredibiliteta Republike Hrvatske unutar NATO saveza, kao i povećanju interoperabilnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 04:11