TEK DUGOROČNA KORIST

'HRVATSKA S ČLANSTVOM U EU NEĆE DOBITI NI BLIZU ONOGA ŠTO SU DOBILE OSTALE ZEMLJE' Analitičari ne očekuju rast BDP-a

 Vlado Kos / Cropix

ZAGREB - Iako bi članstvo u EU trebalo imati pozitivnog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, njegov doprinos rastu neće biti ni blizu onoga što su iskusile ostale zemlje središnje Europe u proteklome desetljeću, ističu analitičari Raiffeisien Austria u svom najnovijem mjesečnom izvješću.

Također, napominju i da odluke suda i izvršne vlasti donesene u prvim danima članstva Hrvatske u EU ne doprinose investicijskoj klimi, stoga ne očekuju rast investicija u kratkome roku.

Analitičari austrijske Raiffeisen banke ističu da se Hrvatska priključila EU u trenutku kada Unija prolazi kroz drugi val recesije, stoga vjerojatno neće bilježiti rast izvozne potražnje niti veći pritok investicija, koji su u prošlosti omogućili brzi gospodarski rast novih članica.

Na financijskim tržištima, pak, članstvo u EU više ne osigurava ni smanjene premije rizika, navode analitičari te banke.

U kratkome roku, koristi za Hrvatsku bit će vjerojatno manje od gubitaka zbog izlaska iz CEFTA-e te smanjenja turističkih dolazaka iz zemalja koje su po EU pravilima pod viznim režimom, ocjenjuju u Raiffeisenu.

No, očekuju dugoročne koristi za Hrvatsku, prije svega kroz veću prodaju hrvatskih kompanija na europskom tržištu, te investicije u proizvodnju izvoznih roba i usluga.

Također, analitičari te banke procjenjuju da bi Hrvatska sada mogla bolje iskoristiti svoje geografske prednosti u turizmu i transportu.

Ipak, najveći poticaj rastu vide od snažnog pritiska na provedbu strukturnih reformi, prije svega kao rezultat otvaranja tržišta te kroz EU institucije.

Pozitivan učinak na gospodarstvo bit će i kroz EU strukturne i kohezijske fondove, koji bi od 2014. u idućih sedam godina mogle dosegnuti 2,35 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), procjenjuju analitičari.

Ove godine, pak, u Raiffeisen banci procjenjuju da će, nakon usporavanja negativnih kretanja u domaćem gospodarstvu u prvoj polovini godine, u trećem tromjesečju biti zaustavljen daljnji gospodarski pad.

To procjenjuju na temelju većeg sezonskog zapošljavanja, prihoda od usluga iz turizma tijekom ljeta te povoljnijih vremenskih okolnosti nego prošle godine, zbog kojih bi poljoprivredna, prehrambena i energetska proizvodnja mogle porasti.

Ipak, to neće biti dovoljno da Hrvatska na godišnjoj razini ostvari rast BDP-a , ocjenjuju analitičari te banke.

„U nastojanju da se izađe iz recesije, nužno je potaknuti investicijske aktivnosti, a one ovise o pravnoj zaštiti ulagača. Odluke suda i izvršne vlasti u prvim danima našeg članstva u EU, međutim, ne doprinose investicijskoj klimi, stoga ne očekujemo povećanje investicija u kratkome roku“, zaključuju analitičari Raiffeisen banke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 09:51