Hrvatska se nije obvezala da će biti transparentna u trošenju novca iz Europske unije

Je li namjera Europske unije da potroši čak 672,5 milijardi eura na oporavak od pandemije u opasnosti od korupcije i zlouporabe zbog ozbiljnog nedostatka transparentnosti i mehanizama odgovornosti?

Pita li se to novoosnovanu Koaliciju za otvorenu javnu nabavu EU - Open Procurement EU - koja okuplja sedam organizacija civilnog društva iz Europe (nijedna iz Hrvatske), odgovor je potvrdan.

Naime, njezina analiza koja je obuhvatila planove 22 države članice EU za trošenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (MOO) otkriva da 20 zemalja ne planira objaviti informacije o primateljima sredstava.

''Analizom je utvrđeno da se samo jedna država (Švedska) obvezala objavljivati izvješća o reviziji i vlastita izvješća Europskoj komisiji. Sedam zemalja nije se obvezalo ni na kakvu transparentnost u trošenju sredstava: Austrija, Hrvatska, Danska, Njemačka, Poljska, Slovačka i Slovenija, a dodatno zabrinjava mogućnost da informacije Europske komisije neće biti dostupne", objavili su u utorak iz Open Procurementa, uz tablicu bodova za transparentnost i odgovornost, u kojoj je, od šest mogućih bodova, samo Švedska dobila četiri, Rumunjska, Bugarska i Cipar po tri, a ostale dva, jedan ili nula bodova.

U toj, posljednjoj rubrici sedam je zemalja, među kojima i Hrvatska, navedeno kao one koje se nisu obvezale ni na kakvu transparentnost.

- Zapanjujući nedostatak obvezivanja na transparentnost potpuno podriva važnu nadzornu ulogu civilnog društva i istraživačkih novinara kako bi se osiguralo da u korištenju tih sredstava nema korupcije ili zloupotrebe - rekao je Nicholas Aiossa iz Transparency Internationala EU.

Analiza nacionalnih planova oporavka i otpornosti također je otkrila da se ovdje radi o nejasnom obvezivanju na objavu općenitijih informacija.