Danas je pretežno sunčano i vruće, no ne i posve stabilno. Poslijepodne će uz umjeren, lokalno i jak razvoj oblaka biti pljuskova s grmljavinom, posebice u unutrašnjosti Dalmacije i u Gorskoj Hrvatskoj moguće i izraženijih. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati umjerena bura, podno Velebita mjestimice i jaka, sredinom dana će oslabjeti i okrenuti na sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura većinom između 31 i 36 °C.
Sutra će biti pretežno sunčano i vruće, ponegdje i vrlo vruće. U unutrašnjosti poslijepodne uz jači razvoj oblaka lokalno je moguć pokoji pljusak praćen grmljavinom, posebice u Gorskoj Hrvatskoj i u unutrašnjosti Dalmacije. Vjetar slab, ponegdje do umjeren sjeveroistočni i istočni. Na Jadranu burin, od sredine dana sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža temperatura zraka uglavnom između 18 i 22, na Jadranu od 23 do 27 °C. Najviša dnevna većinom između 32 i 37 °C, javlja Državni hidrometeorološki zavod.
DHMZ je objavio upozorenje na toplinske valove, a zbog vrlo velike opasnosti od toplinskih valova na snazi je crveno upozorenje skroz do subote. Za danas je crveno upozorenje na snazi za područje Rijeke, dok je za Zagreb, Split i Dubrovnik na snazi narančasto upozorenje. U srijedu će crveno upozorenje vrijediti za Zagreb, Knin, Rijeku, Split i Dubrovnik, a u četvrtak će jedino Gospić imati narančasto upozorenje. Crveno upozorenje za cijelu zemlju bit će na snazi u petak i subotu.
- Poduzmite mjere, očekuju se ekstremno visoke temperature. Zaštitite sebe, djecu i starije. Postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih tijela. Mogući su kvarovi na pojedinim infrastrukturama, poručuju iz DHMZ-a.
I Hrvatski zavod za javno zdravstvo je objavio preporuke za zaštitu od vrućina.
Upozoravaju da visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja.
Ističu da je potrebno rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine: negaziranu vodu i niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl.
Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
Jedite češće male i što tekućije obroke.
Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Iz HZJZ-a upozoravaju da je idealno sobnu temperaturu danju držati ispod 32C, a noću ispod 24.
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca, poručuju iz HZJZ-a.
Ističu da je potrebno kloniti se vrućina, ne ostavljati djecu ni životinje u parkiranom automobilu te koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od UV zračenja.