HRVATSKA UŠLA U TREĆU FAZU BORBE PROTIV EPIDEMIJE, OTKRIVAMO ŠTO ZNAČI NOVA BEROŠEVA UREDBA Kreće opća mobilizacija zdravstvenog osoblja

Kako bi se mogla seliti oprema i ljudi u ustanove u kojima su u pojedinom trenutku potrebniji, dakako, zbog epidemije koronavirusa, ministar zdravstva Vili Beroš odlučio je pojačati mjere mobilizacije u zdravstvenom sustavu.

“Ova odluka o mjerama mobilizacije, organizacije rasporeda, rada i radnog vremena, promjene mjesta uvjeta rada zdravstvenih ustanova i njihovih radnika, ali isto tako i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javnozdravstvene službe te korištenje medicinsko-tehničke opreme i ostalih sredstava omogućit će nam prilagodbu na moguće nove uvjete i olakšati našu strategiju obrane ako broj zaraženih poraste, što ne očekujemo u ovom trenutku, ali spremni smo na sve scenarije”, rekao je Beroš.

No, i prije ove odluke zdravstvene su se ustanove polako prilagođavale za novi način rada, a to prije svega znači da su nastojale spriječili ‘ulaz’ Covida-19 u svoje prostore. Primjerice, KBC Sestre milosrdnice već neko vrijeme ima dva tzv. trijažna šatora prije ulaza u prostore hitnog prijema gdje u slučaju da pacijent ima respiratorne probleme čeka epidemiologa i daljnju proceduru zbrinjavanja.

Respiratorni centar

Najveća hrvatska bolnica, KBC Zagreb, na Rebru je postavila pet kontejnera za trijažu pacijenta od kojih su dva ispred hitnog bolničkog prijema, a tri pokraj dnevne bolnice, na Jordanovcu su dva, a na Šalati i Klinici za ginekologiju u Petrovoj te Jordanovcu po jedan.

Premda je bilo dogovoreno da će primjerice sve zagrebačke bolnice dio svojih ‘intenzivnih’ postelja osigurati za eventualno teške pacijente s koronavirusom, nakon što se dogodio incident u KB-u Dubrava gdje je potvrđeno dvoje oboljelih liječnika, ta će bolnica postati središnji respiratorni centar. To znači da će većina teških slučajeva s Covidom-19, nakon što se u druge bolnice evakuiraju trenutni pacijenti koji se u njoj liječe, biti smještena u toj ustanovi.

Upravo zato važna je ministrova odluka o mobilizaciji jer će po potrebi liječnici iz drugih ustanova povremeno raditi u KB-u Dubrava, ali također će se moći seliti i primjerice respiracijski uređaji, monitori, aspiratori, perfuzori, infuzomati odnosno sve ono što je potrebno za spašavanje života oboljelih od koronavirusa. Do završetka epidemije koronavirusa hitne pacijente koji inače dolaze na hitni prijem u KB Dubrava primat će KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice.

Posudba osoblja

“Mi smo već ranije ispraznili Kliniku za psihološku medicinu na Rebru gdje će se liječiti lakši pacijenti ili oporavljati oni koji su preboljeli teži oblik Covida-19. Tako smo osigurali oko 50 kreveta, a moguće je proširiti kapacitete i na Šalati na Klinici za dermatologiju za one koji nisu intenzivni za još 45 kreveta”, kaže prof.dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb. Dodaje da je spremno i šest kreveta za pacijente koji trebaju intenzivnu skrbi.

No, uvjeren je da će se sve to moći obaviti jer je smanjen tzv. hladni pogon odnosno otkazuju se pregledi i zahvati onim pacijentima koji nisu hitni. Slično je to kao i primjerice u Austriji gdje se trenutno u bolnicama operiraju samo hitni i onkološki pacijenti.

Bitno je da bolnice dobro organiziraju prijem odnosno smanje pritisak na čekaonice i upravo zato trijaža se radi na mjestima koja su otvorena samo za tu namjenu. Primjerice, na KBC-u Zagreb svakodnevno na laboratorijske pretrage ujutro čeka 350 ljudi. To je razlog da se od početka epidemije Covida-19 na Rebru u laboratorij pušta 10 po 10 pacijenta, koji su prije toga prošli trijažu.

“Moramo svakog pacijenta koji želi ući u hitni prijem pitati o njegovu trenutnom zdravstvenom stanju pa čak im i mjerimo temperaturu”, kaže prof. dr. Mladen Bušić. Dodaje da je dio hladnog pogona i u toj zagrebačkoj bolnici smanjen.

Naime, sve bolnice moraju biti pripravne na to da mogu ‘posuditi’ svoje osoblje drugim ustanovama. Također je odluka da domovi zdravlja osiguraju dežurstva liječnika primarne zdravstvene zaštite na određenim punktovima i to 24 sata kako bi se izbjeglo da moguće zaraženi dolazi u čekaonice domova zdravlja gdje dolaze drugi pacijenti kod kojih se ne sumnja na Covid-19, a među njima je i puno imunološki kompromitiranih i starijih koji su vrlo osjetljivi na ovaj virus.